Struja i plin teško će zadržati sadašnje cijene dulje od jeseni, posebno nakon jučerašnje najave zamjenika premijera Gorana Granića na dodjeli nagrada Zaklade "Hrvoje Požar" kako će paket energetskih zakona biti prihvaćen u drugoj polovici srpnja. Budući da tim zakonima napokon treba urediti energetsko tržište Hrvatske po europskim mjerilima, neizbježno će biti poskupljenje energenata, ali i vjerojatno otpuštanje radnika.

Da energenti moraju poskupjeti smatra i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, koji je još potkraj prošle godine najavio kako će biti nužno daljnje usklađivanje cijena struje, nafte i plina jer je u proteklih deset godina vođena socijalna politika u ekonomici, što je u tržišnoj ekonomiji nezamislivo. Energetski stručnjaci kažu kako će se Ina i HEP osposobiti za slobodno natjecanje na energetskom tržištu tek kad otpuste više od deset tisuća zaposlenih. Uz te nužne promjene, i struja bi trebala poskupjeti najmanje 40 posto. Zbog problema viška zaposlenih u HEP-u i Ini, prodaja strateškim partnerima ne planira se sve dok se otpušteni radnici, uz pomoć stranih i skupih konzultanata, na neki način ne zbrinu. K tome, u EU je prosječna cijena struje po kilovatsatu oko 20 pfeniga, a u Hrvatskoj oko 12. Dakle, svi oni koji se odluče za ulaganje u Hrvatsku elektroprivredu, cijenu će morati povećati kako bi mogli pokriti troškove ulaganja i ostvariti profit.

Prema svemu sudeći, građane bi ogrjevna sezona 2001./2002. mogla skupo stajati. Osim struji i plinu, cijene bi mogle skočiti i toplinskoj energiji, za što je HEP u Zagrebu gradskim vlastima poslao nekoliko zahtjeva. Oni su svaki put odbijeni jer je gradonačelnik 2. lipnja 2000. godine zamrznuo poskupljenje svih energenata na godinu dana. A taj je rok prošao.