Vjesnik: 30. 06. 2001.
Deficit bi mogao ugroziti stand by aranžman s MMF-om
Bez dodatnih Vladinih mjera proračun koji je usuglašen s MMF-om bit će probijen, naglasio je Flickenschild / Zadužit ćemo se na stranom tržištu gdje zahvaljujući dobrom rejtingu možemo postići povoljne uvjete, kaže Crkvenac
DUBROVNIK, 29. lipnja - Ako deficit državnog proračuna premaši planiranih 5,3 posto bruto društvenog proizvoda, realizacija stand by aranžmana Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom postaje upitna. U tom bi slučaju pod znak pitanja došao i rejting Hrvatske na inozemnom financijskom tržištu.
Predstavnici međunarodnih financijskih institucija pridružuju se optimizmu dužnosnika hrvatske Vlade.
Hans Flickenschild, šef MMF-ove misije za Hrvatsku koji sudjeluje u radu Sedme dubrovačke ekonomske konferencije, naglašava da je moguće probijanje proračuna koji je usuglašen s Fondom, »ako se n
e poduzmu dodatne mjere«. Flickenschild nije bio precizan u komentaru o hrvatskoj ekonomskoj situaciji s obzirom da misija MMF-a tek u srpnju dolazi u Hrvatsku kako bi s Vladom i središnjom bankom analizirala stanje.No, rekao je da su u prvoj polovici ove godine ostvareni dobri rezultati izuzev proračunskih brojki. Porastao je bruto društveni proizvod, a i neki drugi pokazatelji poput izvoza i trgovine na malo pozitivni su, istaknuo je šef MMF-ove misije.
Na pitanje je li Vlada na putu da izgubi kredibilitet, Flickenschild ocjenjuje da Vlada nije odustala od zacrtanih reformi: »Istina je da Vlada kasni u ostvarenju nekih ciljeva, no izgubljeno vrijeme sad se pokušava nadoknaditi«.
Ministar financija Mato Crkvenac, koji je također u Dubrovniku, izjavio je novinarima kako postoji prijetnja da neki proračunski rashodi budu veći od planiranih, a Vladi je prioritet uskladiti rashode s prihodima. Ministar ističe da planirani deficit od 5,3 posto BDP-a neće biti probijen, odnosno da Vlada neće dopustiti da proračunski manjak dovede u pitanje ekonomsku stabilnost i hrvatski rejting na međunarodnim tržištima. Komentirajući zahtjev Saboru da dopusti dodatno zaduženje države u visini 2,8 milijardi kuna, ministar financija objašnjava kako to ne znači da će se Hrvatska
automatski zadužiti za taj iznos: »To je za slučaj da zakažu privatizacijski prihodi. Budemo li se zaduživali, ostvarit ćemo to na inozemnom tržištu gdje zahvaljujući dobrom rejtingu možemo postići povoljne uvjete«.Inzistirajući na restriktivnoj proračunskoj politici, ministar je najavio uštede i na tekućim i na kapitalnim izdacima.
Inače, saznajemo da se Vlada već neko vrijeme sastaje dvaput tjedno s jednom jedinom točkom dnevnog reda - koje rashode smanjiti.
J. de Beaufort Wijnholds, jedan od izvršnih direktora u MMF-u, kazao je da ohrabruje orijentacija Vlade da se smanje rashodi, a na pitanje o mogućem rastu hrvatskog vanjskog duga odgovara da u tome ne vidi veliku opasnost. Andrew N. Vorkink iz Svjetske banke ne pridaje veliku važnost zakašnjenjima u provedbi strukturnih reformi. On naglašava da ni u privatizaciji javnih poduzeća nema kašnjenja. Svjetska banka, kaže, podržava Vladu u namjeri da smanji rashode, a ne da poveća prihode. Porast prihoda - odnosno poreza ne bi išao u prilog stvaranju okruženju pogodnog za investicije. Stoga je Vorkinkov zaključak da Vlada ide u pravom smjeru.
Lidija Martinović