Večernji list: 02. 07. 2001.

RAZGOVOR S LUCOM LIEBAUTOM, VELEPOSLANIKOM KRALJEVINE BELGIJE, U POVODU POČETKA BELGIJSKOG PREDSJEDAVANJA EUROPSKOM UNIJOM

O Hrvatskoj ovisi kada će u EU

Kraljevina Belgija jučer je od Švedske preuzela šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom. U povodu toga razgovaramo s Lucom Liebautom, belgijskim veleposlanikom u Hrvatskoj

Koji će biti glavni ciljevi idućih šest mjeseci?

- Kao i dosad, donijeti Europi više mira i stabilnosti. U prosincu, na završnom summitu našeg predsjedanja ponudit ćemo deklaraciju u kojoj će se zemlje članice obvezati na europski projekt koji će ići dalje od onoga što trenutačno imamo. Nekoliko je velikih projekata pri kraju - to je euro koji ćemo uvesti u upotrebu iduće godine i proces proširenja EU-a. Moja vlada želi vidjeti i druge zemlje kao članice EU-a jer će samo tako Europa biti kredibilnija, jača, uspješnija u rješavanju problema.

Sustavi socijalne sigurnosti u zemljama članicama jako su različiti, smatramo da je upravo sustav socijalne sigurnosti jedan od stupova europskog društva, pa stoga treba omogućiti da se unutar EU redistribuira bogatstvo kako bi svi mogli imati iste pogodnosti.

EU nema svoga ustava. Moja vlada smatra da bi bilo dobro kada bi bi postojao ustav.

Hoće li negativan odgovor Iraca na referendumu imati posljedice na proces širenja EU?

- Irski referendum pokazao nam je da treba više raditi s nevladinim organizacijama i stanovništvom i da im treba objasniti o čemu je riječ. Treba vrlo jasno reći da nećemo dopustiti da u EU uđu zemlje koje još nisu za to spremne jer to ne bi bilo dobro ni za EU, a ni za te zemlje. No ne smijemo dopustiti da zemlje koje su potpuno spremne predugo čekaju.

Kako vidite šanse Hrvatska da sljedećih deset godina postane članicom EU-a?

- O tome kada će Hrvatska u EU, ovisi uglavnom o Hrvatskoj. Parafirali ste Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i sada treba riješiti tehničke probleme koje prethode potpisivanju sporazuma. Treba sačiniti i potpisati prijelazni sporazum koji regulira trgovinu i transport. Trebamo raditi na političkoj deklaraciji koja će biti temelj za politički dijalog između Hrvatske i EU. Kada svi ti dokumenti budu finalizirani, treba početi raditi na usklađivanju hrvatskih propisa sa onima u EU. Mi ćemo u tome Hrvatskoj pomoći, no glavni posao trebat će obaviti Hrvatska i njezine institucije vlasti.

U ruke vam dolazi i jedan "vrući kesten" - Makedonija. Vidite li mogućnost da EU sam riješi taj problem?

- Šteta je da je sve počelo zapravo u trenutku kada se počinjalo rješavati probleme. Sada se treba tražiti politički izlaz iz konflikta. Albancima treba poručiti da ne mogu svaki put kada dođu za pregovarački stol tražiti neke nove uvjete i zahtjeve, a makedonskoj vladi da pregovaraju s Albancima s povjerenjem i potpuno otvoreno. Mi računamo na pregovaračke sposobnosti i iskustvo Javiera Solane koji dobro poznaje regiju. EU treba pritisnuti obje strane i pokušati im objasniti da krvoproliće nije rješenje. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Makedonijom je potpisan, ali još nije ratificiran. Ne postoji nikakva namjera da se neki od dijelova sporazuma suspendiraju, kao ni pomoć koja iz njega proizlazi.

Nakon uhićenja Miloševića i održavanja Donatorske konferencije za SRJ ta zemlja postaje i novi partner EU-a. Kako vidite proces približavanja EU?

- Integrirati treba cijelu Europu, pa i SR Jugoslaviju. Ono što se u posljednjih 12 mjeseci događa u Beogradu vjerojatno je najvažnije od svega što se u posljednjnih desetak godina događalo u regiji.

Marina Šerić