Novi list: 03. 07. 2001.

THE WASHINGTON TIMES: HRVATSKA I SLOVENIJA DESET GODINA NAKON OSAMOSTALJENJA

Hrvatska još uvijek kaska za Slovenijom

Dok Hrvatska tvrdi da će biti spremna za prijem u EU 2006., Vinther kaže da će to vjerojatnije biti 2010. Slovenija se, s druge strane, smatra jednom od predvodnica na putu pridruživanja Uniji koja će se proširiti vjerojatno 2004.

“(...) Slovenija, gospodarski najnaprednija zemlja koja se odvojila od bivše Jugoslavije, jedna je od vodećih zemalja u pridruživanju EU, a prosječni slovenski građanin zarađuje dvostruko više od hrvatskog.

Nije uvijek bilo tako. Prije deset godina, kad su proglasile neovisnost od federacije kojom je politički dominirala Srbija, te su dvije zemlje bile mnogo izjednačenije. Hrvatska je imala uspješan turizam, privlačila je posjetitelje iz cijele Europe, a Slovenija je za međunarodno tržište radila poznate proizvode poput 'Gorenje' aparata i 'Elanovih' skija.

Međutim, nezadovoljne centraliziranom saveznom vladom i site slanja novca od poreza u Beograd, a da za to dobiju malo zauzvrat, Hrvatska i Slovenija počinju tražiti priliku za izlaz. (...) Rasprave slovenskih i jugoslavenskih čelnika o zadržavanju zemlje na okupu pokazale su se neplodnima pa je 1990. Slovenija održala prve neovisne izbore i zbacila komuniste s vlasti. (...) Potkraj te godine Slovenci su golemom većinom na referendumu glasovali za neovisnost od Jugoslavije.

Tuđmanova krivnja

Hrvatska je krenula istim putem pa su 25. lipnja 1991. obje objavile neovisnost od Jugoslavije. Za nekoliko dana jugoslavenska se vojska u Sloveniji mobilizirala, što je dovelo do desetodnevnog rata u kojemu su ubijene 64 osobe.

Nakon toga vojska se mobilizirala u Hrvatskoj, što je dovelo do više od godine dana smrti i razaranja. Zatim su uslijedile povremene borbe, sve dok hrvatska vojska 1995. nije ponovo osvojila teritorije koje je zauzela istisnuta srpska manjina u toj zemiji. U tom je ratu poginulo oko 15.000 ljudi, prognane su stotine tisuća, a šteta je bila oko 20 milijardi dolara.

Iako je dugi rat omeo razvoj Hrvatske, mnogo krivnje snosi i nacionalistička politika bivšeg predsjednika Franje Tuđmana koji je umro prije godinu i pol dana. Tuđmana je naslijedio Stipe Mesić, star 66 godina, predstavnik umjerene struje koji je pobijedio na izborima 7. veljače. (...)

'Potpora Tuđmanu donekle se temeljila na nesretnom sukobu u regiji', kaže Per Vinther, vođa izaslanstva EU u Hrvatskoj. Tuđmanova autoritarna vladavina, korupcija i nepotizam prožimali su gotovo sva područja života, a oni koji su od toga imali najviše koristi nastojali su 'zadržati Hrvatsku u izolaciji kako bi mogli ostvariti svoje kriminalne ciljeve, kazao je Vinther.

U Tuđmanovo doba, 'često se ponavljalo kako se Hrvati osjećaju Europljanima, ali u praksi nisu poduzimali nikakve korake kojima bi nas uvjerili da je to nešto više od riječi', kaže Vinther.

Pogrešna privatizacija

Slovenska je priča bila drukčija, a ona se brzo usmjerila prema zapadnoj Europi. Kao bivša socijalistička zemlja, nije imala tehnologiju, kapital i znanje, a s raspadom Jugoslavije njezino najveće izvozno tržište nestalo je preko noći. (...)

Jedna od prednosti i za Sloveniju i Hrvatsku bila je ta da je Jugoslavija bila jedna od gospodarski najrazvijenijih socijalističkih zemalja, što ih je uputilo u načela tržišnog gospodarstva i dalo im iskustvo u izvozu za zapadne kupce. 'Jugoslavija je krenula s 50 posto boljeg položaja nego bilo koja druga socijalistička zemlja', kaže Dražen Kalođera, neovisni ekonomist u Zagrebu. No čak i gospodarski, dvije su zemlje krenule različitim putem. Hrvatska je brzo otjerala direktore državnih poduzeća, dok je Slovenija zadržala najtalentiranije među njima. Slovenija je isto tako sporije privatizirala industriju i nije tražila vanjska ulaganja, dok je Hrvatska prodala mnogo tvrtki Tuđmanovim prijateljima i nastavila privatizaciju, djelomice zato da prikupi novac.

Kako bi suzbila hiperinflaciju početkom 1990., Hrvatska je svoju valutu kunu vezala uz njemačku marku. To je imalo neželjen učinak jer je poskupilo izvoz. Hrvatska nezaposlenost dostiže 20 posto, gotovo dvostruko više nego slovenska, a mnogi najbolji i najpametniji Hrvati otišli su potražiti priliku drugdje.

Nova vlast budi nade

U Sloveniji je domaći bruto proizvod oko 10.000 dolara po stanovniku - dvostruko više nego prije deset godina. U Hrvatskoj je oko 4.000 dolara, što je 20 posto manje nego prije neovisnosti, kaže Kalodera. 'Očajnički su nam potrebne radikalne reforme u svim sektorima, ali ovo što danas vidim su mali koraci', rekao je. 'Da bismo dosegli razinu na kojoj je Slovenija danas, s ovakvom vladinom gospodarskom politikom, trebat će nam deset godina.'

Hrvatska mora nadoknaditi i veliki politički put nakon godina razilaženja sa Zapadom. Tuđmanove pristaše prošle je godine zamijenila vlada zapadnjačkog tipa, a Vinther kaže da je EU zadovoljan napretkom ostvarenim na područjima poput jačanja demokracije i depolitizacije pravnog sustava. EU i Hrvatska potpisale su sporazum o suradnji ovog proljeća.

'Mislimo da postoji iskrena predanost i vidimo napredak', rekao je Vinther. Dok Hrvatska tvrdi da će biti spremna za prijem u EU 2006., Vinther kaže da će to vjerojatnije biti 2010.

Slovenija se, s druge strane, smatra jednom od predvodnica na putu pridruživanja Uniji koja će se proširiti vjerojatno 2004. A Slovenija će vjerojatno biti uključena i u sljedeći val širenja NATO-a, koji će se dogoditi sljedeće godine. (...)«, piše Susan Ladika.