Dnevni osvrt O (ne)spremnosti za izlazak na svjetsko tržište dionica piše Nada Kolega Gril

Nakon, navodno uspješne prodaje dodatnih 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu, Vlada i Ministarstvo gospodarstva najavili su taj događaj kao pouzdan signal da se kreće s daljnjom privatizacijom koja uključuje i prodaju tzv. obiteljskog srebra, najvećih državnih tvrtki iz državnog porfelja Ine, HEP-a, Jadranskog naftovoda i Croatia osiguranja. Međutim, ako je suditi prema izjavama čelnih ljudi tih poduzeća, malo tko može, osim Ine, potvrditi svoju spremnost za predstojeću privatizaciju i izlazak na međunarodno tržište dionica. Vlada, s druge strane, nema sluha za njihove primjedbe, primjerice na paket energetskih zakona, te naglašava da je nezadovoljna sporošću procesa restrukturiranja koji se odvija u tim tvrtkama. Njoj se, naime, žuri zbog aranžmana s MMF-om koji zahtijeva demonopolizaciju i liberalizaciju prvenstveno elektroenergetskog tržišta.

No, najveći je problem, kako je u intervjuu izjavila Maja Brinar zamjenica ministarstva gospodarstva, što prihodi od privatizacije nisu namijenjeni izravno daljnjem financiranju tih državnih poduzeća koja su tehnološki zaostala, nego za puko punjenje državnoga proračuna. Jer prihodi od privatizacije su izvori daljnjeg financiranja tih tvrtki da bi bile spremne na tržišnu utakmicu i konkurenciju, a država bi svoj proračun trebala puniti porezima i ostalim prihodima koji joj zakonski pripadaju. Ulaskom u vlasničku strukturu najvrednijih državnih poduzeća svaki inozemni partner vodit će računa o potrebnom dodatnom ulaganju, što je u slučaju HEP-a i Ine nekoliko stotina milijuna dolara.

S obzirom na to da je distribucijska mreža HEP-a u potpunom raspadu, Ina mora ulagati u svoje rafinerije da bi 2005. uopće mogla proizvoditi gorivo i prodavati derivate prema standardima Europske unije. No, na prošlomjesečnoj Vladinoj sjednici uprave državnih poduzeća dobile su prolaznu ocjenu za svoje poslovanje, iako je među njima mnogo gubitaša, iz čega se može zaključiti da još nisu spremne za poštopoto guranje u procese koji su pred njima. Ako nisu uspješne, zašto ih sada prodavati? Vladi se žuri zbog proračunskih rupa jednokratno napuniti proračun, a o tome što će biti s "obiteljskim blagom" ionako će se brinuti neka druga koalicija ili Vlada.