Večernji list: 10. 07. 2001.

EU O HRVATSKOJ

STRANA GLASILA O STANJU U HRVATSKOJ NAKON VLADINE ODLUKE O IZRUČENJU DVOJICE OSUMNJIČENIKA HAAŠKOME SUDU

"Hrvatska tone u političku krizu"

"Tjedan masovnih prosvjeda veteranskih udruga" očekuje britanski BBC nakon odluke hrvatske Vlade da Haaškome sudu izruči dvojicu osumnjičenika za ratne zločine.

- Ostavka HSLS-ovih ministara dovela je do političke krize u Hrvatskoj - drži ugledni britanski dnevnik The Guardian.

I CNN smatra da je Hrvatska "zaglibila u političku krizu".

- Ako se zastupnici HSLS-a u Saboru pridruže oporbi za glasovanja o povjerenju Vladi, prijevremeni su parlamentareni izbori gotovo sigurni - smatra CNN.

"Hrvatska u previranju" naslovio je jučerašnji The New York Times svoj članak u kojemu napominje da je Hrvatska "već izručila više od tuceta etničkih Hrvata iz Bosne", osumnjičenih za zločine učinjene u toj zemlji, no da sada prvi put predaje Haaškome sudu Hrvate osumnjičene za zlodjela tijekom ratovanja u samoj Hrvatskoj.

- Poznato je da je za rata bilo zločina i na hrvatskoj strani. Haaški sud ne sudi nacijama, nego osumnjičenicima. Hrvatski narod ne smije i neće biti talac onih koji su okrvavili ruke i osramotili hrvatsko ime - navodi newyorški dnevnik hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića. List također donosi najavu "najveće udruge ratnih veterana" da će se "svim dostupnim sredstvima, uključujući masovne prosvjede i zaprječivanje prometnica", boriti protiv izručivanja dvojice Hrvata.

Prema The New York Timesu, istraga zločina "koje su navodno učinile hrvatske snage" počela je još 1996. godine, a "najmanje se jedna od optužnica odnosi na operaciju Oluju, tijekom koje je, prema izvještajima kanadskih vojnih časnika, bilo nerazlučivog i nepotrebnog granatiranja građana".

Austrijski Die Presse izvješćuje o "dramatičnoj" sjednici hrvatske Vlade i o Račanovu pozivu građanima da ne ometaju promet za turističke sezone. Njemački Die Welt piše da je general Rrahim Ademi, čije izručenje Haaški sud navodno zahtijeva, "odgovoran za razaranje 11 srpskih sela u okolici Gospića u rujnu 1993. godine", a drugi navodni haaški osumnjičenik, umirovljeni general Ante Gotovina, "odgovarat će za spaljivanje oko 22.000 kuća u Krajini u ljetu 1995. godine, kako se srpski izbjeglice ne bi imali kamo vratiti".

- Nakon što je srpski premijer Zoran Đinđić odobrio predaju Slobodana Miloševića, Zagreb bi se izložio opasnosti povećane izdvojenosti od Zapada i ugrožavanja svojih budućih uključivanja u europske ustroje - zaključuje pariški Liberation.

- Dražen Budiša, koji se pokazao kao vrlo popustljiv nacionalističkim idejama, zbog dvojice je časnika stavio na kocku sudbinu koalicije - piše komentator ljubljanskoga Dela Peter Žerjavič. On tvrdi da "Hrvatskoj prijete prosvjedi desničarskih crnokošuljaša jer je Račan neodlučno vodio obračun s negativnim nasljeđem Tuđmanova režima".

* "Odajem priznanje hrvatskoj Vladi za njezinu susljednu suradnju s Haaškim sudom. Odluka o izručenju hrvatskih državljana svjedoči o snazi njezine predanosti pravdi, vladavini prava i poštovanju međunarodnih obveza", izjavio je jučer predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe lord Russell Johnston.

- Onima u Hrvatskoj koji se ne slažu s tom politikom poručujem da nema ni skupne krivice, ni skupne nevinosti za zločine. Tko je odgovoran za izbijanje sukoba presudit će povjesničari, a ne aritmetički zbroj pojedinačnih optužnica - dodao je. (SdP)

Budiša kao Koštunica

BEOGRAD - "Haag ruši hrvatsku Vladu", naslov je u jučerašnjem beogradskom Blicu. Službenih reagiranja nema, a u glasilima se uglavnm povlače paralele između poteza srbijanske Vlade da izruči Slobodana Miloševića i poteza hrvatske Vlade da u potpunosti primijeni ustavni zakon o suradnji sa Sudom za ratne zločine u Den Haagu.

U medijima se uglavnom ističe da je jedna od najjačih stranaka u vladajućoj koaliciji, HSLS, odbila suradnju s Den Haagom te se to pokušava usporediti sa stavom Demokratske stranke Srbije predsjednika SRJ Vojislava Koštunice, koja je također bila protiv suradnje s Den Haagom. (MN)