Večernji list: 11. 07. 2001.

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O NAKNADI ODUZETE IMOVINE PRED ČETVRTOM ODGODOM

Petorku trese i povrat imovine

HDZ-u se s izmjenama zakona nije žurilo prije izbora, HSS bi povratom imovine osigurao bogatu rentu, SDP-ovi i HSLS-ovi političari podržavali su stanare, a saborski odbori sasjekli su predloženo zbog stranačkih i osobnih interesa

Piše: Branka Crnčević

Donošenje izmjena i dopuna Zakona o naknadi za oduzetu imovinu (ZON) vjerojatno će se odgoditi četvrti put. Prijedlog ZON-a trebao je biti prihvaćen do 15. srpnja, ali zbog brojnih primjedbi i raspirenih strasti na saborskim odborima Vlada je Ustavnome sudu predložila da joj rok produlji do kraja ove godine. Kako je riječ o zakonu koji regulira osjetljivo pitanje prava na vlasništvo i čiju provedbu nadzire međunarodna zajednica, Vladin će prijedlog vjerojatno biti usvojen.

Ustavni sud, podsjetimo, ukinuo je u travnju 1999. odredbe o pravu prvokupa i nemogućnosti povrata imovine strancima. No, odredio je da se one primjenjuju dok zakonodavac umjesto ukinutih odredbi, u roku godinu dana, ne donese nove. Prijašnjoj vlasti nije se osobito žurilo dorađivati ZON, vjerojatno i zato što su pred njom bili izbori, a znala je da bi svaka izmjena u korist jedne zainteresirane strane izazvala burne reakcije druge. I tako je nezahvalni posao izmjene i dopune ZON-a dočekao novu vlast, a ona je tražila već tri odgode kako bi doradu ZON-a iskoristila i za peglanje zakonskih nedorečenosti i praznina koje su se iskristalizirale u četiri godine primjene.

Promjenama svi nezadovoljni

Rok za posljednju odgodu istječe 15. srpnja, ali bez šanse da ga se dostigne. Rasprava je u Saboru već odgađana, pa najavljena za ovaj tjedan, ali je pod upitnikom zbog aktualnih političkih događanja. Na saborskim odborima, pak, ZON je doživio tolike kritike da su neki zastupnici predložili kako bi bilo najbolje pisati novi zakon. Povod kritikama uglavnom su suprotstavljeni interesi, i osobni i stranački. HSS, primjerice, kao prijašnji vlasnik brojnih i vrijednih nekretnina, među njima i nekdašnjeg "Hrvatskog radiše", povratom bi osigurao bogatu rentu.

Što je bitno novo u prijedlogu ZON-a? Pravo na povrat oduzete imovine dobit će strani državljani. Vraćat će se neizgrađeno građevno zemljište, a za izgrađeno će vlasnici dobiti naknadu. Vratit će se šume, šumsko i poljoprivredno zemljište, ili će vlasnici u istoj županiji dobiti odgovarajuće zamjenske površine. Prijašnjim vlasnicima otkupljenih nacionaliziranih stanova pravo prvokupa umjesto trajnog ograničava se na 15 godina. Utvrđuju se novi rokovi za zahtjeve ljudima koji dosad nisu imali pravo na povrat ili naknadu, a ustrojit će se i jedinstvena evidencija o svim zahtjevima.

Izmjene su već u radnoj verziji izazvale nezadovoljstvo i prijašnjih vlasnika, i vlasnika otkupljenih nacionaliziranih stanova, i stanara konfisciranih stanova i korisnika oduzetih poslovnih prostora. Prijašnji vlasnici uvjereni su da im nova verzija ZON-a cementira stare nepravde, a najvećom smatraju to što se strancima imovina vraća samo ako su za njezina oduzimanja bili jugoslavenski državljani s prebivalištem na području današnje Hrvatske. To je, kažu vlasnici, još jedna floskula, i ponovno će, ističu, biti zakinuti ljudi koji su Hrvatsku napustili u doba NDH, prije konfiskacije i nacionalizacije koju je provela jugoslavenska vlast.

Vlasnici ostali ograničeni državljanstvom

- Ne može se jedna necivilizacijska odluka uklapati u sadašnje hrvatske propise - kaže Ante Šare, predsjednik Hrvatske udruge vlasnika oduzete imovine za vrijeme fašističkog i komunističkog režima (HUV). - I dalje nas ograničavaju državljanstvom i prvim nasljednim redom, ne vraća se imovina oduzeta 1941. i 1945., naknada je ostala ograničena na protuvrijednost milijun DEM, a povrat uvjetovan isplatom revalorizirane hipoteke. Zato tražimo da se bezuvjetno vrati sva oduzeta imovina. Oduzeta je političkom odlukom zbog ideoloških i klasnih razlika i u fašističkom i komunističkom režimu, pa je političkom odlukom treba i vratiti.

Vlasnici oduzete imovine, među ostalim, traže da se dosljedno primijeni Zakon o nasljeđivanju kao što se pri povratu primjenjuje u Sloveniji, Češkoj, Njemačkoj... jer bi se tako, tvrdi A. Šare, elegantno riješio problem stranih državljana i pravednije riješio povrat.

Iako u HUV-u najavljuju da će, usvoje li se predložene izmjene ZON-a, svoj problem internacionalizirati kao kršenje ljudskih prava, on je već internacionaliziran. Donji dom američkog Kongresa u rezoluciji 562, donesenoj 13. listopada 1998., o nepravedno oduzetom vlasništvu u totalitarnim režimima donio je zaključak u kojem, među ostalim, zahtijeva od Hrvatske, Češke, Latvije, Litve, Rumunjske, Slovačke i svih drugih zemalja, čiji zakoni ili propisi ograničavaju povrat oduzete imovine, da takva ograničenja ukinu. Pravne posljedice takvog zahtjeva, u kojem je Hrvatska na prvom mjestu, mogu biti različiti oblici sankcija.

Vlasnici otkupljenih nacionaliziranih stanova očekivali su da će pravo prvokupa biti posv ukinuto jer je, kažu, teško provedivo, vlasnicima nekorisno, a njima onemogućuje normalno raspolaganje vlasništvom. Pravo prvokupa, naime, obvezuje ih da stan, žele li ga otuđiti, najprije ponude prijašnjem vlasniku po otkupnoj cijeni. Novost je jedino to što se otuđenjem ne smatra ako vlasnik stan zamijeni, proda ili daruje bračnom drugu ili srodniku u prvoj liniji. No, pravo prvokupa ostaje ako bi se stan dalje otuđivao.

Ž. Antunović, Kosor i Vujić zaboravili stanare

Stanari konfisciranih stanova nadali su se da će im biti vraćeno pravo na otkup. Ti su se stanovi, naime, slobodno otkupljivali do srpnja 1993., kad je stavljena zabrana na njihovu prodaju. Iako ih je neotkupljeno ostalo nekoliko stotina, zabrana otkupa je ostala. Prema predloženim izmjenama, moći će otkupiti stan samo ako prijašnji vlasnik ne ostvari pravo na povrat, odnosno ako je on, njegov bračni drug ili član njegova obiteljskog domaćinstva otkupio društveni stan.

Nezadovoljna predloženim zakonskim rješenjima, Udruga stanara Hrvatske (USH) jučer je održala konferenciju za novinare na kojoj predsjednik USH-a Marijan Babić nije krio ogorčenje i zbog ponašanja aktualne vlasti.

- Prvi put u deset godina otkako postojimo nije se dogodilo da nas ne pozovu na sastanke u Ministarstvo pravosuđa ili na saborske odbore, iako smo članica Međunarodne udruge stanara i imamo savjetničku ulogu. Uostalom, Ustavni je sud na naš prijedlog ukinuo odredbu o prvokupu - rekao je M. Babić.

Ignoriranje USH-a uistinu začuđuje zna li se da su u njoj svojedobno aktivni bili i današnji političari poput Željke Antunović, Darinka Kosora, a nekadašnja socijaldemokratska stranka Antuna Vujića u svoj je program rada uvrstila i program USH-a.

Prijedlogom ZON-a, napokon, nezadovoljni su i korisnici oduzetih poslovnih prostora. Prema sadašnjim odredbama, nisu bili dužni vlasniku predati u posjed poslovni prostor dok im vlasnik ne isplati naknadu za ulaganja. Prema novome, morat će ga predati, a o naknadi će, ne dogovore li se, odlučiti sud. Korisnik jedino može, smatra li da je naknada niža od stvarnih ulaganja, zatražiti od suda da privremenom mjerom zabrani vlasniku otuđenje vraćenoga poslovnog prostora ili upis hipoteke.

Novi rokovi za zahtjeve

Novi je rok za predaju zahtjeva šest mjeseci od stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog ZON-a. Novi rok odnosi se na:

- državljane RH koji nisu imali hrvatsko državljanstvo na dan donošenja ZON-a

- bračnog druga prijašnjeg vlasnika koji nema drugih nasljednika prvog nasljednog reda,

- strance koji su na dan oduzimanja imovine imali jugoslavensko državljanstvo i prebivalište na današnjem teritoriju RH

- pravne osobe i njihove pravne sljednike koji su raspušteni iz političkih razloga jer nisu promicali hrvatske državotvorne interese

- prijašnje vlasnike koji su nacionalizirano, odnosno podruštvljeno, građevinsko zemljište dobrovoljno predali u posjed općini ili gradu

- prijašnje vlasnike izgrađenog građevnog zemljišta

- prijašnje vlasnike koji su prema popisu stanovništva iz 1991. imali prebivalište na okupiranim područjima RH, odnosno na područjima pod upravom UNTAES-a.

Povrat će trajati barem deset godina

U zakonskom roku od 1. siječnja do 1. srpnja 1997. stiglo je 46.307 zahtjeva za povrat, a veliki broj odnosi se na nekoliko oduzetih nekretnina. Zbog složenog utvrđivanja imovinsko-pravnih odnosa dosad je u prvostupanjskom postupku riješeno samo 8500 zahtjeva, pa se procjenjuje kako će se postupci povrata voditi još najmanje desetak godina.

Ne zna se koliko će provedba ZON-a opteretiti državni proračun jer se još ne zna koliko će stranih državljana ostvariti pravo na naknadu. U Hrvatskom fondu za privatizaciju rezervirane su dionice u nominalnom iznosu 516 milijuna DEM. No, kako se iznos stalno umanjuje zbog stečajeva i smanjivanja temeljnog kapitala poduzeća i nekretnina, razliku će trebati podmiriti iz državnog proračuna.

Za troškove postupka (1000 kuna po zahtjevu) predviđeno je 46,3 milijuna kuna, a do 2003. godine treba osigurati 106,2 milijuna kuna za isplatu naknada i obveznica za stanove koji se ne vraćaju vlasnicima, te 24 milijuna kuna za troškove Fonda za naknadu oduzete imovine.

Povrat građevnoga zemljišta

Prijašnji vlasnici imaju pravo na povrat neizgrađenoga građevnog zemljišta, a za izgrađeno će dobiti naknadu u vrijednosnim papirima. No, nemaju pravo na povrat pripremljenoga neizgrađenog zemljišta. Budući da je lokalna vlast prilično rastezljivo tumačila što se smatra pripremljenim građevnim zemljištem, u pravilu na štetu prijašnjih vlasnika, sada je to precizirano. Pripremljenim se zemljištem smatra ono za koje su riješeni imovinsko-pravni odnosi s prijašnjim korisnicima, na kojem su porušeni raniji objekti i uređaji, premještene nadzemne i podzemne instalacije, izvedeni sanacijski i pripremni radovi te izrađeni parcelacijski elaborati, a zemljište preparcelirano radi gradnje.