Hrvatska se prije pola godine dva tjedna bavila prosvjedničkom karavanom nazvanom 'Svi smo mi Mirko Norac', a sad se opet našla u vrtlogu pitanja o događajima tijekom njihova (domovinskog, oslobodilačkog, obrambenog, pravednog...) rata 1991. - 1995. godine. To je jedna od središnjih hrvatskih dvojba o kojoj, očito, ovisi i sudbina vladine koalicije. Pred državom je novi val prosvjeda protivnika izručenja dvojice generala, desnici najnaklonjeniji dio koalicije napušta vladu, crnokošuljaši najavljuju borbu za zaštitu generala 'svim sredstvima'.

Sudeći prema zadnjim Račanovim nastupima, u Banskim su dvorima odlučni ispuniti obveze prema Haagu i poslati prva dva hrvatska časnika u scheveningenske ćelije. Zagreb je svjestan da bi drukčiji postupak doveo Hrvatsku na rub međunarodnih sankcija. No s druge strane je u danima kad je vlada odlučila o 'pošiljci za Haag', počela najveća koalicijska kriza nakon preuzimanja vlasti. Dražen Budiša, poraženi kandidat za nasljednika Franje Tuđmana i političar koji se poslije prijelomnog 3. siječnja 2000. pokazao vrlo prijemljivim za nacionalističke zamisli, zbog dvojice je generala stavio na kocku sudbinu svoje koalicije. Raskol u vladinim redovima zacijelo je voda na mlin desničarskirn snagama. To osobito vrijedi u trenutku kad Račanova vlada zbog neomiljenih sigurnosnih mjera gubi potporu u javnosti, kad niotkud nema pozitivnih gospodarskih rezultata i kad se HDZ oporavio nakon lanjskog sloma.

Unatoč velikim očekivanjima, šestorka je za godinu i pol vladavine prilično neodlučno obračunavala s negativnim nasljeđem Tuđmanova režima. Ništa više odlučnosti nije bilo ni kod raščišćavanja s ratnim zločinima, najtraumatičnijim nasljeđem zadnjih balkanskih ratova. Uz iznimku gospićke skupine na čelu s Norcem, nije započela ni jedan proces zbog ratnih zločina na hrvatskoj strani. Štoviše, vlast je podlijegala nacionalističkim pritiscima i pojašnjenjima da hrvatski viteški časnici u obrambenom ratu nisu mogli počiniti zločine. Banski su se dvori mogli skrivati iza demagogije 'da najprije treba kazniti srpske zločine', sve dok se Milošević prije deset dana nije preselio u Haag. Iako u Haagu poriču povezanost između Miloševića i optužnica protiv hrvatskih generala, ipak je jasno da je Haag Zagrebu popuštao da ne bi došlo do unutarnjopolitičkih potresa. Kad se nekadašnji 'car s Dedinja' pojavio u haškoj sudnici, odgode više nije moglo biti. Zato je ovogodišnji Vidovdan imao velikih posljedica i za Hrvatsku. A veliko olakšanje jamačno nije donio, piše Peter Žerjavič u rubrici Tema dana.