Vjesnik: 15. 07. 2001.

Do kraja kolovoza bez posla ostaje 2193 zaposlenih u bolnicama!

Najveći broj otkaza bit će podijeljen u Općoj bolnici »Sveti Duh« - čak 482. Slijedi opća bolnica u Vukovaru gdje je viška 250 zaposlenika, potom KBC Rijeka (23 zdravstvenih i 187 nezdravstvenih djelatnika), onda Opća bolnica Pula s 200 zaposlenih viška, slijedi KB Osijek, gdje će otkaz dobiti 191 nezdravstveni radnik, u bolnici u Ogulinu bez posla će ostati 167 ljudi. Opća bolnica Šibenik ima 154 radnika viška, a u bolnici u Novoj Gradiški otkaz se sprema 139 zaposlenih

Čak 2193 zaposlenih u zdravstvu dobit će do rujna otkaz iz 24 bolnice jer su njihove zdravstvene ustanove uspjele napraviti gubitak od 724 milijuna kuna. Bolja sudbina, vjerojatno se ne piše niti višku zaposlenika u preostalih 40-ak bolnica, iako zasad nije izrađen točan popis onih koji će otići, niti je pronađen izvor za njihove otpremnine. Radnici iz prvog vala bolničkih otkaza dobit će otpremnine, svi zajedno nešto manje od 151 milijun kuna, a njih će osigurati lokalna samouprava. Otpremnine radnicima u Općoj bolnici Vukovar te Kliničkom bolničkom centru Rijeka i Kliničkoj bolnici Osijek osigurat će se iz državnog proračuna jer su Osijek i Rijeka u državnom vlasništvu, a vukovarska bolnica je državna obveza temelj Sporazuma hrvatske Vlade s UNTAES-om.

Najveći broj otkaza bit će podijeljen u Općoj bolnici »Sveti Duh« - čak 482, od toga će ga dobiti 278 zdravstvenih i 204 nezdravstvena djelatnika. Slijedi opća bolnica u Vukovaru gdje je viška 250 zaposlenika (159 liječnika i medicinskih sestara), potom KBC Rijeka (23 zdravstvenih i 187 nezdravstvenih djelatnika), onda Opća bolnica Pula s 200 zaposlenih viška (47 zdravstvenih radnika), slijedi KB Osijek, gdje će otkaz dobiti 191 nezdravstveni radnik, u bolnici u Ogulinu bez posla će ostati 167 ljudi (95 zdravstvenih radnika), OB Šibenik ima 154 radnika viška, a u bolnici u Novoj Gradiški otkaz se sprema 139 zaposlenih (82 liječnika i sestre).

To je, kao što je poznato, bila tema nedavne sjednice Vlade, a o detaljima duga i otkaza ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina odgovarat će novinarima na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Na Vladi je donesena i odluka da će se 88 milijuna kuna od ukupnog duga otpisati, a u pitanju je dug javnim poduzećima u državnom vlasništvu i trgovačkim društvima (29,7 milijuna kuna), potom državnom proračunu (19,6 milijuna kuna), HZZO-u (16,8 milijuna kuna), HZMO-u (21,9 milijuna kuna) i lokalnoj samoupravi u iznosu od 5,6 milijuna kuna. Preostali dug - oko 636 milijuna kuna - zajedno će otplatiti, iako još nije jasno kako i otkuda, lokalna samouprava i proračun u omjeru 40:60, a rok otplate je dvije godine, bez kamata. Ova odluka ne vrijedi za bolnice u Rijeci i Osijeku jer će njihov dug u potpunosti platiti državni proračun, s obizrom da su ostale u vlasništvu države.

Najveći dio duga otpada na lijekove i potrošni medicinski materijal, pa tako bolnice i dalje duguju Plivi novac za lijekove, iako joj je HZZO izdao 18. lipnja mjenice u vrijednosti od 84 milijuna kuna. S obzirom da ukupan dug iznosi oko 92 milijuna kuna, ministrica zdravstva predložila je da se razlika otpiše. Zdravstvo »Belupu« iz Koprivnice i ostalim dobavljačima lijekova i krvnih pripravaka duguje 307 milijuna kuna, a ministrica je predložila da se iznos obročno otplaćuje pet godina, uz diskont od 30 posto i početak plaćanja s odgodom od dvije godine (tzv. grace period). Njezin prijedlog je odbijen, pa je rok otplate skraćen na dvije godine.

Hrvatska ima 23 opće bolnice, 27 specijalnih zdravstvenih ustanova, dva klinička bolnička centra, sedam kliničkih bolnica, sedam klinika i 10 poliklinika.

U bolničkom sustavu zaposleno je ukupno 43.093 radnika, od čega 27.914 čine liječnici i medicinske sestre, a 15.179 su nezdravstveni djelatnici. Ovih posljednjih gotovo je 36 posto i zdravstvo predstavljaju kamen oko vrata iako, naravno, nisu svi nezdravstveni radnici - višak. U 24 bolnice, koje su negativno poslovale i koje će se sanirati, zaposleno je 17.181 djelatnika, od čega je 65 posto zdravstvenih (11.167), a 35 posto nezdravstvenih radnika (6014).

Za bolničku zdravstvenu zaštitu lani je utrošeno nešto više od šest milijardi kuna, od čega su bolnice gubitaši potrošile 2,3 milijarde kuna, odnosno 38 posto. Među 24 bolnice koje su loše poslovale nalaze se dvije kliničke ustanove, 15 općih i sedam specijalnih bolnica. Svim je tim bolnicama naloženo da smanje broj bolničkih kreveta na onaj koji su ugovorile s HZZO-om, a posebne bolnice, koje su negativno poslovale, trebaju osnovati tvrtku kćer u vlasništvu bolnice, koja će poslovati po tržišnom principu i tako ih, nadaju se u zdravstvu, izvući iz dugova. To se odnosi na specijalne bolnice u Varaždinskim i Stubičkim Toplicama te na lječilište u Topuskom. Bolnice koje ne zadovoljavaju kriterije za bolje poslovanje, promijenit će i poslovodstvo.

Sve su zdravstvene ustanove, određene za sanaciju, podijeljene u tri grupe. One iz prve, sanacijom dugova će steći uvjete za pozitivno poslovanje, u drugu grupu su ubrojene bolnice koje posluju na područjima gdje nema dovoljno stanovništva. Iako svojim radom ne zarađuju dovoljno da bi pokrile troškove, u Ministarstvu zdravstva smatraju da trebaju ostati u sustavu jer se nalaze na područjima koja su zemljopisno i prometno loše povezane s ostatkom Hrvatske. Treća grupa, u koju se ubrajaju samo bolnice u Puli i Šibeniku, ne radi zadovoljavajuće, smatra ministrica zdravstva, no te su bolnice u lošem stanju, i građevinski i po opremi.

Pojedinačno gledajući, KBC Rijeka u dugove je zapao pogrešno utvrđenim bolničkim proračunom u razdoblju od 1997. do 1999. godine, no troškove su povećali i neki novi postupci, primjerice nagli procvat kardijalne kirurgije u toj ustanovi. Bolnica u Osijeku ima previše zaposlenih, zbog čega je najveći dio novca odlazio na plaće, a njihov broj je još i rastao. Osim što je bolnica neracionalno poslovala, nije joj pomoglo niti to što je liječila besplatno izbjeglice iz BiH. Opća bolnica »Sveti Duh« ima previše kreveta, mnogo više od broja propisanog ugovorom s HZZO-om, a pruža usluge koje su karakterističnije za kliničke bolnice. I njoj su troškovi bili povećani zbog liječenja izbjeglica iz BiH, a apsolutno ima previše zaposlenih, zbog čega je veliki dio bolničkog proračuna trošio na plaće. Ministarstvo zdravstva smatra da je bolnica »neracionalno koristila ljudske resurse i kapacitete«.

I bolnica u Zadru je imala pogrešan proračun, što je ostalo od rata, kada nije radila punim kapacitetom. Prekoračivala je limit, istodobno nije imala »dovoljno« bolesnika, a broj zaposlenika također je prevelik, zbog čega je veći dio proračuna trošila na plaće. Ta svota i dalje raste. Bolnica u Varaždinu ne prihvaća bilo koji oblik racionalizacije u pružanju specijalističke i polikliničke obrade, piše u izvješću Vladi, a bolnica u Vinkovcima je, uz pogrešnu metodu izračuna proračuna, također besplatno liječila bosanske izbjeglice. Isto vrijedi i za bolnicu u Karlovcu, dok Opća bolnica Zabok ima problema s odljevom bolesnika u druge bolničke ustanove zbog loših uvjeta rada. Bolnica je, naime, smještena na dva odvojena područja, koji su u zapuštenom stanju, a prostori ionako nisu građeni za bolnice. U Novoj Gradiški previše je zaposlenih, a pacijenti odlaze na liječenje u druge bolnice. Specijalna bolnica u Varaždinskim Toplicama bolje je opremljena za pružanje ugostiteljskih usluga, zbog čega je tamo zaposleno 439 nezdravstvenih djaletnika i 320 zdravstvenih. Redovito prekoračuje limit potrošnje, stoji u izvještaju, a liječila je i izbjeglice iz BiH.

Specijalna bolnica »Srebrnjak« ima višak zaposlenih, a struktura zdravstvenih usluga više odgovara akutnoj, nego kroničnoj bolnici. Posebna bolnica u Rockefellerovoj previše troši na plaće, a također se ne podudara tip bolnice s vrstom usluga koje pruža osiguranicima. U bolnici u Novom Marofu također previše novca odlazi na plaće, kao i u bolnici u Biogradu na moru, koja nije izvršila proračun, jer nema dovoljno posla. Stanje u Stubičkim Toplicama, nalikuje onome u Varaždinskim, dok je Lječilište Topusko uništeno tijekom rata, a nakon oslobođenja je podignut kredit koji nije iskorišten kako treba. Ima previše zaposlenih, a nedovoljno posla.

Bolnica u Dubrovniku i dalje se obnavlja, a usluge koje pruža nisu dovoljne da se pokriju troškovi. Kreveti zjape prazni, a bolesnici odlaze u druge zdravstvene ustanove. Zaposlenih je istodobno previše. Opće bolnice u Gospiću, Ogulinu i Pakracu uglavnom se muče sa sličnim problemima: prevelik im je kapacitet za stanovništvo tog područja, premalo je posla, previše zaposlenih, a pacijenti odlaze uglavnom u Zagreb na liječenje. Kninska bolnica ima 400 kreveta, a koristi samo 60, previše je zaposlenih, a u izvještaju stoji da je prisutan »nedostatak znanja i interesa da se unutar županije pokrene restruktuiranje kapaciteta bolnice u Šibeniku i Kninu«.

Najveći je problem vukovarske bolnice što je, nakon potpisivanja Sporazuma s UNTAES-om, preuzela zaposlene koji joj nisu bili potrebni, plaće rastu, a uprava je »nezainteresirana da sa županijskom bolnicom u Vinkovcima i pripadajućim domovima zdravlja uspostavi racionalnije poslovanje«.

Tanja Tolić