Vjesnik: 23. 07. 2001.

Tajno snimanje i nadzor bit će ipak dopušteni?

ZAGREB, 22. srpnja - Vlada je potkraj prošlog tjedna utvrdila Konačni prijedlog zakona o Uredu za suzbijanje organiziranog kriminala (USKOK). Budući da glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski, kako je poručio, više ne daje intervjue, neke odredbe zakonskog prijedloga o USKOK-u za Vjesnik je komentirao Dragan Novosel, zamjenik Ortynskog.

U prvoj varijanti zakona o USKOK-u bile su i odredbe o prisluškivanju, na koje je izrečeno niz primjedbi da ugrožavaju ljudska prava. Te odredbe o prisluškivanju izostavljene su iz Konačnog prijedloga zakona o USKOK-u. No Novosel tvrdi da će te odredbe ipak ući u zakon, ali s izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP), koje se pripremaju. To istodobno znači i da te mjere prisluškivanja neće određivati USKOK, nego državna tijela koja su i sada mjerodavna za to pitanje, kaže Novosel, pojašnjavajući da »država ima poseban interes za suzbijanje organizirana kriminala. Ona stoga i sada može predložiti sudovima mjere kojima se taj kriminal može otkriti ili spriječiti«. To uključuje i određivanje mjera prisluškivanja.

Iz Novoselova tumačenja proizlazi da te mjere neće biti restriktivnije u odnosu prema prvom zakonskom rješenju o USKOK-u, koje je izazvalo mnogo bure u javnosti, nego je njihovo uvođenje samo odgođeno do prihvaćanja izmjena ZKP-a.

Podsjetimo, najviše je neraspoloženja u javnosti izazvala vrlo široko određena mogućnost tajnog praćenja i prisluškivanja, koja se provlačila prvim zakonskim tekstom o USKOK-u.

Tako bi se, primjerice, moglo odrediti tajno praćenje i tehničko snimanje osoba u njihovu domu i izvan njega, nadzor i snimanje prostorija nečijeg doma, snimanje mreža sustava elektronske obrade podataka.

Novosel je opovrgnuo neke tvrdnje da će, prihvati li se Vladin zakonski prijedlog, agenti USKOK-a, simuliranjem poslova poticati osobe na kriminal. Poticanje na kriminal bilo bi protuzakonito, ističe Novosel. »USKOK će, primjerice, moći osnovati lažnu tvrtku, kako bi namamio osobe koje se bave kriminalom da s njom posluju. No to ne znači da će USKOK time nekoga poticati na kriminal. Dolaženjem u takvu tvrtku, osobe sklone kriminalu, same će se otkriti«, ilustrira Novosel zakonske odredbe o »simuliranim poslovima« agenta USKOK-a.

Iz aktualnoga zakonskog prijedloga o USKOK-u izbačene su odredbe koje su također izazvale mnoge dvojbe, a prema kojima bi samo predsjedniku Vrhovnog suda bio poznat identitet zaštićenog svjedoka.

Novosel napominje da će zaštita svjedoka u slučaju organizirana kriminala, također biti riješena ZKP-om, što znači da se i to pitanje odlaže »do daljnjega«.

Biljana Bašić