Vjesnik: 24. 07. 2001.
Kako zakrpati rupe u proračunu
Iako su se stand by aranžmanom hrvatske vlasti obvezale da će u ovoj godini provesti čitav niz strukturnih reformi i da će smanjiti razinu javne potrošnje i proračunskog deficita, malo je toga ostvareno/ Do kraja godine moguća privatizacija Janafa i nekih dijelova HEP-a i Ine
ZAGREB, 23. srpnja - U Hrvatskoj će od 27. srpnja do 10. kolovoza boraviti Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na čelu s Hansom Flickenchildom, potvrdili su nam u zagrebačkom uredu te financijske institucije.
Tom će se prigodom Misija MMF-a sastati s predstavnicima Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB), s kojima će razgovarati o dosadašnjoj realizaciji 200 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR) vrijednog stand by aranžmana, koji je MMF na proljeće odobrio Hrvatskoj.
Iako su se aranžmanom hrvatske vlasti obvezale da će u ovoj godini provesti čitav niz strukturnih reformi, te da će smanjiti razinu javne potrošnje i proračunskog deficita s lanjskih 6,8 na 5,3 posto BDP-a, činjenice govore da je malo toga do sada ostvareno.
Naime, Vlada do sada nije uspjela smanjiti plaće u državnim službama i javnim poduzećima, a povećani izdaci za mirovine i socijalu prijete novim probijanjem fiskusa. Dodatni je problem dosadašnji izostanak prihoda od privatizacije, koji su najprije bio postavljeni na nerealnih 8,5 milijardi kuna, da bi rebalansom proračuna bi
li smanjeni za dvije milijarde kuna.Potpisivanjem pisma namjere s Deutsche Telekomom (DT) o prodaji dodatnih 16 posto dionica Hrvatskog telekoma (HT) toj kompaniji za 500 milijuna eura (3,65 milijardi kuna), doduše, osigurano je nešto više od polovice umanjenih privatizacijskih prihoda. No nije jasno kako će Banski dvori uspjeti namaknuti ostatak.
Naime, osim Dubrovačke i Croatia banke, te (vjerojatno) Croatia osiguranja, za koje se zna da će u ovoj godini biti privatizirani, ali čiji prihodi sasvim sigurno neće zasititi gladna proračunska usta, još nije poznato što će sve država ponuditi na bubanj.
U javnosti se kalkuliralo preostalim državnim udjelima u privatiziranim bankama i poduzećima, no više su puta Vladini dužnosnici opovrgnuli takve informacije.
Stoga se u ovom trenutku jedino možemo osvrnuti na obvezu zapisanu u aranžmanu, u kojoj stoji da se »očekuje da će potkraj 2001. doći do privatizacije Janafa, kao i nekih dijelova HEP-a i Ine, ako to bude potrebno za ostvarenje privatizacijskih prihoda planiranih u ovogodišnjem proračunu«. Kako sada stvari stoje, inicijalna javna ponuda (IPO) 21 posto dionica HT-a pričekat će bolja vremena.
Uzimajući u obzir neizvjesnost privatizacijskih prihoda do kraja godine, kao i probijanje planiranih proračunskih rashoda, pojedini analitičari upozoravaju na mogućnost da država proračunski jaz premosti novim zaduženjima. Tako se, na primjer, u srpanjskom izdanju Raiffeisenovih prognoza RBAnalize kaže da će se »teško postići očekivan prihod od 760 milijuna američkih dolara privatizacijom«, te se ističe da je moguće da se do kraja godine država dodatno zaduži novom emisijom obveznica. Podsjetimo, nedavno je država proširila svoju ovogodišnju emisiju euroobveznica za 250 milijuna eura.
Naravno, deficit se može smanjiti i rezanjem proračunskih izdataka, što će vjerojatno i uslijediti na jesen, za kada se najavljuje novi rebalans proračuna. Za sada, međutim, u Katančićevoj ne otkrivaju na smanjenje kojih prihoda računaju.
Sudeći prema izjavama Vladinih čelnika, država neće dirati dječji doplatak, a sudbina porodnih naknada i nekih drugih socijalnih prava još visi u zraku. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić nedavno je istaknuo da su proračunske uštede moguće i u »kresanju« investicijskih ulaganja. Teoretski, proračunski bi se deficit moglo smanjiti i povišenjem poreza, no u Ministarstvu financija nas uvjeravaju da takav rasplet događaja nije u igri. Bilo kako bilo, izgledno je da ćemo ovu godinu završiti s proračunskim deficitom većim od onoga koji smo dogovorili s MMF-om.
Krizna proračunska situacija u javnosti je potakla nagađanja o mogućnosti da MMF privremeno ili trajno »stopira« stand by aranžman s Hrvatskom. Sudeći prema izjavama koje su do sada medijima davali ememefovci i predstavnici hrvatskih vlasti, to se neće dogoditi. No jasno je da će Flickenshildovi suradnici za svog posjeta Zagrebu inzistirati na striktnijoj provedbi preuzetih obveza.
Adriano Milovan