Vjesnik: 26. 07. 2001.

Tko je više, a tko manje zaslužan za stvaranje hrvatske države

Koje su to »dvije Hrvatske« o kojima govori HBK? / Trconić: Tvrdnja da na početku borbe za hrvatsku samostalnost nisu svi jednako sudjelovali je načelno točna, ali ona ide na nove podjele / Adlešić: Žao mi je što Crkva nije i ranije jače pozivala na suradnju oporbe i vlasti/ Nije dovoljno samo dati takvu izjavu, nego u skladu s njom treba i djelovati, smatra Tomac / Ne smiju se potiskivati nositelji državotvorne ideje i borbe, kaže Šeks / Kajin: Crkva je pozvana suditi o prilikama iz javnog života, ali se u neprilike ne bi trebala miješati tako da pridonosi podjelama / Kramarić: Podjele su jedina konstanta u našoj politici

ZAGREB, 25. srpnja - Komisija Hrvatske biskupske konferencije »Iustitia et pax« u ponedjeljak je objavila izjavu o nacionalnoj podjeli zbog daljnje suradnje s Haagom. »Iako sve domaće političke elite javno govore da za njih nije upitan legitimitet nastanka hrvatske države, niti njezin hod prema samostalnosti i cjelovitosti, ipak je jasno da ni na početku borbe za samostalnost, ni u raznim fazama, nisu svi jednako sudjelovali u toj borbi, niti se danas slažu u ocjenama puta prema samostalnosti«, napominje »Iustitia et pax«, sugerirajući da u tom pogledu danas postoje »dvije Hrvatske«.

Te su tvrdnje Katoličke crkve izazvale javne rasprave i sučeljavanja u vezi s temeljnim pitanjem: tko je to više, a tko manje zaslužan za stvaranje hrvatske države, odnosno koje su to »dvije Hrvatske«, koga se svrstava u jednu, a koga u »drugu Hrvatsku«. Vjesnik je o tome zatražio mišljenje čelnika političkih stranaka.

HSS: Biskupi su mogli uvjerljivije istupiti

Za Luku Trconića, predsjednika Kluba HSS-a, izjava je u cjelini dobro došla. »Kao opća poruka, sigurno je došla kao melem na sve ove naše podjele, ali u nekim je dijelovima malo prekruta. Tvrdnja da na početku borbe za hrvatsku samostalnost nisu svi jednako sudjelovali je načelno točna, ali ona ide na nove podjele. A Hrvatskoj, naprotiv, treba više zajedništva«, ističe Trconić.

Za njega danas više nije važno to što neki 1990. nisu bili svjesni onoga što se dešavalo. »U tome je neujednačenost i neodmjerenost izjave. Biskupi su, baš zbog autoriteta što ga imaju kod većine hrvatskih građana, mogli uvjerljivije istupiti i time pomoći da dođe do katarze«, zaključuje Trconić.

HSLS: Političko svrstavanje šteti i Crkvi i građanima

Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić smatra da treba čitati čitav tekst biskupske poruke, a ne samo njegove dijelove. Crkva ima pravo upozoravati, gotovo da ima i takvu obvezu, a ovo je, nakon »grijeha struktura«, njena najoštrija kritika, ocjenjuje Adlešić.

»Nemamo pravo biti preosjetljivi na kritiku, a ne moramo se slagati s iznesenim argumentima. Osobno se ne slažem s tvrdnjom da je stanje u zemlji dramatično i da su propuštene prilike, a ne mislim ni da je hrvatsko građanstvo podijeljeno na dva dijela. Žao mi je što Crkva nije i ranije jače pozivala na suradnju oporbe i vlasti, što nije pozivala HDZ na toleranciju prema oporbi, a svako političko svrstavanje šteti i Crkvi i građanima«, tvrdi Adlešić.

SDP: Treba izaći iz faze podjela prema zaslugama

Zdravko Tomac, član Glavnog odbora SDP-a, ocjenjuje da je izjava vrlo slojevita, što joj je i mana i prednost. Kad se gleda u cjelini, izjava je i pozitivna i dobronamjerna, a unutar nje ima nekih dijelova koji su upitni i neprecizni, kaže Tomac.

»Istina je da su ljudi 1990. različito reagirali. I normalno je da su se u prijelomnim povijesnim trenucima neki ljudi spremni više žrtvovati, dok drugi čekaju rasplet i naknadno se priključuju pobjednicima. Ali danas, kad je bitka za hrvatsku suverenost i samostalnost okončana, oni koji su najviše dali - a u takve ubrajam i sebe - nemaju pravo za sebe prisvajati Hrvatsku. Treba izaći iz te faze podjela po zaslugama i graditi demokratsku državu u kojoj će svi ljudi biti ravnopravni«, apelira Tomac.

Za njega je bit izjave - zabrinutost Crkve i njenih predstavnika, i to s pravom, za stanje duha u kojem je Hrvatska.

»Traženje da se opet dijelimo na prošlosti, a ne da se ujedinimo na programu budućnosti, stvarno dovodi u pitanje Hrvatsku. O bitnim nacionalnim pitanjima, a to se čita iz izjave, treba težiti suglasju, a ne voditi stranačke bitke. Hrvatskoj treba tolerancija, a danas u nas prevladavaju ljudi destrukcije. Izjava i na to upozorava, ali nije dovoljno samo dati takvu izjavu, nego u skladu s njom treba i djelovati«, smatra Tomac.

HNS: Crkva se treba okrenuti žrtvi, ne politici

Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković kratko nam je komentirao izjavu, ocjenjujući je prepolitičnom. »Biskupi se malo previše bave politikom, a mislim da bi se više trebali baviti žrtvom. Crkva i vjera se trebaju okrenuti žrtvi, a ne politici«, kaže Blažeković.

IDS: Izjave biskupa su poziv na daljnje podjele

Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, slaže se s tvrdnjom da je hrvatsko društvo danas podijeljeno oko nekoliko ozbiljnih tema. Ali, dodaje, točno je i da oko pristupa tim pitanjima ima podjela i u samoj Katoličkoj crkvi.

»Nitko se iz javnog života nema pravo miješati u pitanja Crkve, ali treba reći da i Crkva s nekim ocjenama zna izaći iz svoje misije poslanstva. Crkva je pozvana suditi o prilikama iz javnog života, ali se u neprilike ne bi trebala miješati tako da pridonosi podjelama. U stvaranju hrvatske države kod hrvatskog je naroda postojao gotovo potpuni konsenzus. To dokazuju referendum, mobilizacije, žrtve malog čovjeka. Dokaz stvaranja države nisu bili glasni pokliči ratnih huškača koji su se, možda i zbog takve retorike, najviše osobno okoristili. Stoga taj dio izjave biskupa doživljavam kao poziv na daljnje podjele i vraćanje u prošlost, a ne okretanje budućnosti«, decidiran je Kajin.

HDZ: Ne smiju se potiskivati nositelji državotvorne ideje

Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-a, ističe kako se sve češće događa da se oni koji su bili ravnodušni, koji su obranu Hrvatske promatrali sa strane, ili su bili protiv stvaranja hrvatske države, sad na neki način, držeći uzde vlasti - zbog svog nesudjelovanja ili oprečnog sudjelovanja - revanširaju onima koji su stajali u prvim redovima stvaranja hrvatske države.

»Poruka je u tome, kako ja čitam izjavu komisije "Iustitia et pax", da se ne smiju potiskivati nositelji državotvorne ne samo ideje, nego i borbe, koja se ne bi smjela obezvrjeđivati«, zaključuje Šeks.

DC: Najzaslužniji branitelji i jedinstvo hrvatskog naroda

Za Matu Granića, predsjednika DC-a, najjača je poruka iz izjave HBK-a da je Hrvatska podijeljena, na što DC upozorava posljednjih nekoliko mjeseci. »Osim toga, kad se govori o zaslugama za nezavisnost Hrvatske, valja istaknuti da su najzaslužniji branitelji i jedinstvo hrvatskog naroda u otporu velikosrpskoj agresiji. U izjavi HBK-a s pravom se upozorava na zasluge onih koji su u vlasti uspješno vodili taj otpor, a to su pokojni predsjednik Franjo Tuđman i ratna Vlada Hrvatske. To se ne smije zaboraviti«, kaže Granić.

LS: Biskupska je poruka usmjerena SDP-u

Zlatko Kramarić, čelnik LS-a, kaže nam da se i tom izjavom potvrđuje da su podjele jedina konstanta u našoj politici. Kao da je to neki hrvatski usud, jer nikako da o važnim stvari postignemo konsenzus. Jasno je da 1990. nisu svi bili na istim pozicijama i da u bitku za hrvatsku samostalnost nisu svi krenuli s istim emocijama. Ali to nisu stvari koje danas treba spominjati, smatra Kramarić.

»Hrvatski biskupi imaju duhovni autoritet u zemlji, ali i oni, kao i mi političari, moraju paziti na svoje riječi. Trebamo svi pozivati na smirivanje tenzija, jer je najopasnije za naciju kad se dijeli, a pogotovo je to opasno kod malih nacija poput hrvatske«, kaže. Njemu je »jasno na čiji je račun primarno usmjerena biskupska poruka, SDP-u, ali treba vjerovati građanima koji su lani izabrali novu vlast, među njima i SDP. Ako je narod sve oprostio, onda nema razloga danas podsjećati na ono od prije deset i više godina«, zaključuje Kramarić.

Ivka Bačić i Goranka Jureško