- Ante Gotovina drugi je građanin RH optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme i poslije vojne operacije "Oluja". Optužnica ga tereti za zločine protiv čovječnosti i za povredu prava i običaja rata, a potvrdio ju je 8. lipnja ove godine sudac Fuad Riadh, objavljeno je jučer u Haaškome sudu nedugo prije pojavljivanja generala Rahima Ademija pred sudskim vijećem. U srijedu je Tužiteljstvo zatražilo skidanje pečata s druge tajne optužnice, a jučer je to učinjeno.

Uvod u optužnicu govori o okvirima u kojima se kreće Tužiteljstvo i koje će događaje obuhvaćati. "U razdoblju od 17. srpnja 1995. do 15. studenoga 1995. Ante Gotovina je, djelujući samostalno i/ili u suradnji s drugima, što uključuje i tadašnjeg predsjednika RH dr. Franju Tuđmana, osmišljavao, planirao, poticao ili počinio zlodjela za koja ga tereti optužnica ili je drugim načinima pripomogao planiranju, pripremama i samome činjenju zlodjela, sve u vrijeme i nakon operacije "Oluja".". Ubijeno je, tvrdi optužnica, najmanje 150 Srba, strijeljanjem, spaljivanjem i probadanjem, a nestalo je njih više stotina.

Gotovinu se tereti po dvostrukoj odgovornosti: za izravno sudjelovanje u planiranju i izvođenju akcija te zato što nije spriječio zločine, niti kažnjavao počinitelje. Gotovina je znao za njih, tvrdi optužnica, jer su ga na rašireno nasilje "stalno, redovito i učestalo" upozoravali međunarodni promatrači. "Optuženi nije poduzeo odgovarajuće mjere kako bi spriječio povrede ili kaznio počinitelje", navodi optužnica.

Zapovjedna je odgovornost Gotovinina, smatra optužnica, jer je kao zapovjednik Zbornog područja Splita bio osoba koja je - "de facto i de iure" - imala pun nadzor i zapovijedala Oružanim snagama RH angažiranim prilikom operacije "Oluja" i nakon nje. Tereti ga se u osam točaka, u rasponu od zastrašivanja i protjerivanja do ubojstava, paleža, deportacije i pljačke. Prilozi optužnice jesu popis 97 žrtava, dijelom neimenovanih, u 28 naselja - u općinama Benkovac, Gračac, Knin i Korenica - i broj (ukupno 12.230) opljačkanih i razorenih stambenih objekata u općinama koje su tih ratnih godina bile dijelovi tzv. Krajine.

"Činjenje tih zločina nastavljeno je u širokim razmjerima još barem tri mjeseca nakon što su hrvatske vlasti osigurale to područje", piše u optužnici, te se navodi da je "kumulativni učinak tih radnji hrvatskih snaga bilo raseljavanje krajinskih Srba širokih razmjera u BiH i Srbiju", a "procjenjuje se da je riječ o 150.000 do 200.000 ljudi".

- Svjesna sam da su optužnice protiv Ante Gotovine i Rahima Ademija u Hrvatskoj izazvale žestoku raspravu o ulozi Haaškoga suda u vezi s Domovinskim ratom, kako je taj oružani sukob nazvan u Hrvatskoj. Vijeće sigurnosti UN-a Statutom je osnovalo taj sud kako bi procesuirao ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava koje su počinili pojedinci na prostoru bivše Jugoslavije - kaže Carla del Ponte.

Tribunal nema nadležnosti, kao što ni tužiteljica ne zauzima stav prema pitanju ima li država legalno pravo u određenim okolnostima upotrijebiti silu kako bi ispunila svoje ciljeve.

Gotovina je osmi optuženik s generalskim činom poznat javnosti.