Vjesnik: 28. 07. 2001.

Zašto je Del Ponte zaboravila »tzv.«

IVAN ŠABIĆ

Doduše ne posve neočekivano - o tome se, naime, dosta spekuliralo u posljednje vrijeme - doživjeli smo da se samoproglašena, odnosno nikad ni od koga priznata »republika srpska krajina« u dokumentima jedne međunarodne institucije tretira kao punopravni politički subjekt, u mnogočemu ravnopravan Republici Hrvatskoj, te da joj se pri tomu čak pripisuju atributi za koje bi se moglo pretpostaviti da su prepisani iz »Načertanija« Ilije Garašanina ili iz čuvena SANU-ova Memoranduma.

Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine, naime, u optužnicama protiv dvojice hrvatskih generala, Rahima Ademija i Ante Gotovine, najprije navodi: »Dana, 19. prosinca 1991. godine, Skupština Srpske autonomne oblasti Krajina zajedno sa Srbima iz drugih područja Hrvatske, službeno se proglasila nezavisnom od Hrvatske i osnovala novi entitet pod nazivom Republika Srpska Krajina (u daljnjem tekstu RSK). RSK je imala vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (SVK)«.

Dakle, bez navodnih znakova ili kakvih drugih ograda koje bi upozorile na karakter tvorevine o kojoj je ovdje riječ.

A potom u istom dokumentu stoji da su u sastavu »RSK« bile, »među ostalima, općine Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar«.

Haaško tužiteljstvo, dakle, spominje i neke općine (Šibenik, Sinj i Zadar), i to ne tako male i nepoznate da bi se mogla potkrasti pogreška, koje su vođe kninske pobune kanili uključiti u svoju »državu«, ali te planove nikada nisu uspjeli realizirati.

Takvo pristupanje pitanju legitimiteta tzv. RSK, jednako kao i dovođenje u pitanje opravdanosti i karaktera same vojne operacije »Oluja«, što se dvjema spomenutim optužnicama također čini, apsolutno je neprihvatljivo i, ma koliko predstavnici haaškoga tužiteljstva tvrdili da se njihova institucija ne bavi ni politikom ni prosuđivanjem karaktera i opravdanosti vojnih operacija, nužno utječe na međunarodnopolitički status Republike Hrvatske. Osim toga, takvim tretmanom tzv. RSK, u određenoj se mjeri definiraju okviri u kojima će se odvijati rasprave na Međunarodnom sudu u Haagu. U tom se smislu slobodno može konstatirati da je i Republici Hrvatskoj i dvojici optuženika nanesena golema šteta.

I to nenadoknadiva, jer se, prema mišljenju kompetentnih pravnih stručnjaka, pred Haaškim sudom može utjecati samo na sadržaj presuda, ali ne i na ono što stoji u optužnicama.