N.r. gl. uredniku

N.r. gospodinu Ivanu Fumiću

 

Zagreb, 17.01.2000.

 

MILICIJA S POLITIČKIM KOMESARIMA

Pozivajući se na Zakon o javnom priopćavanju (čla.31 i 35) ispravljamo krive informacije koje su se pojavile u “Jutarnjem listu” od 15.01. ov.g. u kojemu je prenijeta izjava predsjednika Saveza antifašističkih boraca. Gospodin Ivan Fumić je po toj izjavi rekao kako bivši pripadnici Ustaške vojnice ne mogu dobiti pričuvne dočasničke i časničke činove Hrvatske vojske, jer da su, po Fumiću, ustaše bili politička vojska, dok jugoslavenski partizani, tako i oni iz Hrvatske mogu svoje ratne činove prenijeti kao pričuvne u današnju Hrvatsku vojsku. Povijesna istina je, međutim, slijedeća:

Pomirba Hrvata podrazumijevala bi prijenos ratnih činova svih onih koji su bili hrvatski vojnici , bilo da su bili ustaše, partizani ili domobrani, uz uvjet da kao pojedine osobe nisu kršili međunarodno ratno pravo. Niti su se svi partizani borili za velikosrpsku Jugoslaviju i Titov komunistički režim i za Staljina, niti su se svi ustaše borili za Hitlera ili Pavelićev režim, nego za Hrvatsku i hrvatski narod. Ustaše su bili hrvatski dragovoljci isto kao što su partizani bili dragovoljci, a “Ustaška vojnica” je bila stranačka milicija isto kao i partizani iz “Narodno-oslobodilačke vojske”. Prema tome, pričuvne činove trebaju dobiti, ili svi, ili nitko.

Za usporedbu se može navesti primjer pravne države Savezne Republike Njemačke: Svi pripadnici bivše regularne njemačke vojske “Wehrmacht” ostvaruju svoja socijalna i druga prava bivših vojnika i časnika. Ista takva prava u Njemačkoj ostvaruju i oni Hrvati koji su u “Hrvatskim oružanim snagama” iz NDH bili u savezničkim postrojbama “Wehrmachta” pod njemačkim vrhovnim zapovjedništvom.

Predsjednik Republike Hrvatske treba priznati vojnička i časnička prava svim pripadnicima regularne hrvatske vojske iz “Hrvatskih oružanih snaga” Nezavisne Države Hrvatske, a neovisni sud je taj koji u Hrvatskoj treba odrediti koji je pojedinac, partizan ili ustaša kršio ljudska prava i međunarodno ratno pravo.

Ured za odnose s javnošću, Goran Jurišić