U FOKUSU TRAGOM IZJAVE GORANKA FIŽULIĆA O PLIMNOM VALU STEČAJEVA I PRESELJENJU NOVIH TRIDESET TISUĆA RADNIKA NA BIRO ZA NEZAPOSLENE
Ako više ne bude sanacija, u stečaj ide 6000 poduzeća!

Suze na licima zaposlenih nekadašnjega trgovačkog diva riječkog "Brodokomerca" u trenutku kada im, nakon dvadeset i više godina rada, stečajna upraviteljica uručuje pismene otkaze, te posebice najava ministra gospodarstva Goranka Fižulića da će zbog masovnog vala stečajeva koji predstoji na burzu rada otići oko 30 tisuća radnika, unijele su ovih dana nemir među brojne zaposlene u hrvatskim poduzećima.

Prema podacima ZAP-a, na kraju prošle godine blokirano je bilo nešto više od 30 tisuća poduzeća u kojima je zaposleno oko 165 tisuća ljudi. Od navedenog broja, samo je 8,8 posto tvrtki koje su u blokadi bile manje od 30 dana. Kada bi se pridržavali odredbi Stečajnog zakona, procjenjuje se da bi čak oko 90 posto poduzeća u blokadi moglo odmah otići u stečaj. Većina tih poduzeća nada(la) se ipak pomoći države, koja, međutim, poručio je odlučno Račanov kabinet, neće više sanirati poduzeća u teškoćama i iz proračuna izdvajati sredstva za plaće onima koji pohode Markov trg.

Na skore masovne stečajeve pripremaju se i u Visokom trgovačkom sudu, nakon što im je to najavljeno na nedavnom susretu s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, na kojemu su nazočni bili i predsjednici trgovačkih sudova iz Rijeke, Splita i Zagreba. No, za razliku od onoga što bi se dalo naslutiti iz službenih ZAP-ovih podataka, po kojima je za stečaj zrelo oko 27.300 poduzeća, predsjednik Visokoga trgovačkog suda mr. Nenad Šepić misli da će broj poduzeća koje će zahvatiti stečajni val biti nešto manji od toga. Svjetska je banka, podsjeća on, izišla s procjenama da bi oko 17 tisuća trgovačkih društava u Hrvatskoj trebalo ići u stečaj, ali u Visokom trgovačkom sudu računaju da će biti oko 6 tisuća stečajeva.

Na upit kako će ti stečajevi završiti, preustrojem ili likvidacijom poduzeća, mr. Šepić odgovara da je vrlo pesimističan kad su u pitanju očekivanja da će se ići na preustroj tvrtki.
— Do sada smo proveli samo jedan ustroj u jednoj manjoj zagrebačkoj tvrtki, a donesena je odluka da se ide s preustrojem u "Dioni", no još nisam dobio taj plan i ne mogu reći hoće li biti prihvaćen, jer tek ide na Skupštinu vjerovnika. To je, inače, jedan institut koji je nama stran i koji zahtijeva dosta financijskih sredstava. Ako njih nema, neće moći proći ni preustroj — napominje mr. Šepić, dodajući kako nova vlast pokazuje zanimanje za neke izmjene sadašnjeg zakona, iako se slaže da je u načelu dobar. Te bi promjene, naime, išle u pravcu skraćivanja rokova provođenja stečajeva, te što je novost, razmatra se i mogućnost uvođenja preustroja prije otvaranja stečaja, što, primjerice, postoji u zakonu i u praksi SAD-a. U Hrvatskoj sada imamo preustroj u stečaju, ali ne i prije stečaja. Kada bi spomenute promjene mogle zaživjeti u našoj stečajnoj regulativi, još se ne zna, a taj je posao povjeren Ministarstvu pravosuđa. Šepić podsjeća da se o tome raspravljalo pri donošenju Stečajnog zakona, ali je prevladalo mišljenje da bi to podsjećalo na zakon o sanaciji i stečaju OUR-a, pa je zato bio donesen Zakon o sanacijama koji je bio izvan domene suda. Nakon što je nova vlast, dakle, rekla da sanacija više neće biti, na Visokome trgovačkom sudu očekuju i sve sanirane tvrtke koje se nisu oslonile na svoje noge.
Na pitanje koje u ovom trenutku javnost, posebice onu zaposlenu, najviše zanima — hoće li stečajem zaposleni završiti na ulici, mr. Šepić odgovara: — Žao mi je reći, ali ti ljudi će završavati na birou za nezaposlene. Nećemo voditi stečajeve u smislu, kako se to nekad zvalo, programiranih stečajeva. Drugim riječima, neće se nastaviti raditi u stečajevima, jer se to do sada pokazalo kontraproduktivno, tvrtke koje su radile i u stečaju su proizvodile gubitke.

Drugim riječima, tvrtke u stečaju prekidat će sve aktivnosti izuzev onih koje idu za spašavanjem imovine i stečajne mase. U svojih dvadeset godina sudačkoga rada — veli Šepić, proveo je dosta stečajeva, a najteži je dio bio priopćiti radnicima da tvrtka više neće raditi. — To jesu tragične situacije, no zakonski su takve i nadam se da će Vlada i izvršna vlast o tome voditi računa. No, sudovi ne ulaze u makroekonomske probleme, kada dobijemo predmet, provodimo ga po zakonima — dodaje Šepić.

Trenutačno se na trgovačkim sudovima inače vodi blizu tisuću stečajeva. Teško je reći koliko se dugo vode, ali ilustracije radi, iz protekih je godina 887 stečajnih procesa preneseno u 1999. godinu, od čega je riješeno 686 stečajeva, dok je istodobno zaprimljen 721 novi slučaj. Predsjednik Visokoga trgovačkog suda pak drži da se stečajevi sada provode brže nego ranijih godina, a jedini "dugotrajni" slučaj jest riječko građevinsko poduzeće "Primorje" nad kojim se stečaj provodi već pet godina.
— Pogrešna je percepcija da stečajevi mogu biti brzi — kaže Šepić, prisjećajući se reakcije predstavnika Svjetske banke koji su, nakon što im je predočen stečaj Glumina banke, rekli da bi takav tip stečaja u SAD-u trajao čak deset godina.

SINDIKALNE SREDIŠNJICE NAJAVILE ŽESTOK OTPOR MJERAMA GORANKA FIŽULIĆA

Nacionalne sindikalne središnjice su izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića shvatile kao svojevrsnu neformalnu najavu socijalnog "rata". Takav istup znači skraćivanje fitilja socijalne bombe koja bi čini se ipak mogla eksplodirati, i to mnogo prije nego što je to bilo tko očekivao. Nisam siguran samo u to jesu li u Vladi svjesni da će to onda biti takvi socijalni nemiri koji se neće kanalizirati kroz sindikate, već će biti socijalno maligniji. Još nekoliko takvih nespretnih izjava Goranka Fižulića neće baš mnogo pomoći u rješavanju gospodarsko-socijalne situacije. Čudi me da se ministar gospodarstva ponaša kao da je moguće provesti samo klasične stečajeve, kao da nije moguće provesti stečaj preustrojem uz restrukturaciju tvrtke", rekao nam je Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata je ministra gospodarstva ironično upitao je li najava otpuštanja 30 tisuća radnika poziv sindikatima na socijalni mir i dijalog. "Stvarno me čudi takva izjava jer nije u skladu s dosadašnjim javno proklamiranim stavovima Vlade i čini se kako je Fižulić iskočio iz Vladina programa" - kazao nam je Sever.

Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata je Fižulićevu izjavu nazvao ishitrenom, jer je izrečena prije nego li je Vlada donijela na nacionalnoj razini provedbeni program na temelju opsežne i temeljite studije. "Takve izjave unose nemir među zaposlene i mogu dovesti do konflikta koji sindikati neće moći kontrolirati. Mislim da ministri ne bi trebali izlaziti u javnost s ishitrenim izjavama prije nego Vlada donese taj program, a Vlada bi taj operacionalni program trebala donijeti temeljem pregovora sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima", istaknuo je Mučnjak.

Davor Jurić, predsjednik SSSH je svoje priopćenje naslovio tvrdnjom "Goranko Fižulić iz neke druge priče". "U čije ime i na temelju čijega gospodarskog programa govori ministar gospodarstva, gospodin Goranko Fižulić koji na velika zvona najavljuje ni manje ni više nego 30.000 novih nezaposlenih radnika. Progovara li to, do sada prikriveni, liberalni menadžer ili je riječ o nesporazumu na relaciji Račan-Fižulić. SSSH kao najveća sindikalna središnjica najenergičnije odbacuje tu Fižulićevu izjavu i smatra je podvalom hrvatskim radnicima i biračkom tijelu. SSSH je sredinom studenog prošle godine s tada oporbenom šestorkom potpisao Ugovor za pravednu Hrvatsku u kojemu su potpisnici preuzeli obvezu kako će sva pitanja iz radno-socijalnog područja rješavati zajednički i na principima socijalnog dijaloga ravnopravnih partnera. Tražimo nedvosmislen odgovor na pitanje je li izjava Goranka Fižulića rezultat dogovora u Vladi RH ili njegov nepromišljeni gaf. Upozoravamo Vladu kako ćemo realizaciju Fižulićeve izjave smatrati jednostranim raskidom Ugovora za pravednu Hrvatsku od strane pobjedničke koalicije i kako smo spremni organizirati sve oblike sindikalne borbe radi onemogućavanja takvih poteza Vlade ili pojedinih ministarstava", ustvrdio je Davor Jurić.