Slobodna Dalmacija: 17. 2. 2000.

A K T U A L N O :
VINKO ROSIĆ, DIREKTOR "BRODOSPLITA", JUČER NA SKUPU U BANOVINI
Država škveru priprema grob

Namjera je aktualnog ministra gospodarstva Goranka Fižulića i njegovih suradnika da odmah ugase splitsko brodogradilište. Imamo ugovore s grčkim naručiteljima, ali i informaciju da nećemo dobiti državna jamstva, bez čega ne možemo raditi, ustvrdio je Rosić

Piše: Igor CAKTAŠ

Namjera aktualnog ministra gospodarstva Goranka Fižulića i njegovih suradnika je da odmah ugase splitsko brodogradilište! — kazao je to ing. Vinko Rosić, direktor Brodosplita, na jučerašnoj javnoj prezentaciji materijala
Uzroci neuspješnosti Brodosplita i moguća perspektiva HUS-ova Nezavisnog sindikata Brodosplita, održanoj u Gradskoj vijećnici u Banovini.
Prezentaciji su, uz splitskoga gradonačelnika Ivana Škarića i suradnike, bili nazočni i mr. Špiro Erceg, splitsko-dalmatinski dožupan, sabors
ki zastupnici, te predstavnik Hrvatske brodogradnje Mladen Ćorluka.

— Sadašnja perspektiva splitskoga brodogradilišta je zatvaranje. Imamo ugovore s grčkim naručiteljima, ali imamo i informaciju da nećemo dobiti državna jamstva, bez čega ne možemo raditi. Brodosplit može odmah predati novogradnju 406 grčkim naručiteljima, ali od države nemamo odobrenje da novac dobiven od toga broda možemo iskoristiti za dovršetke novogradnji 404 i 407, a za čiji dovršetak nemamo sredstava. Brodosplit je na kraju krize i ako se prošla godina, koja je za nas bila katastrofalna, uzima kao mjerilo o stanju Brodosplita, onda guramo glavu u pijesak i baratamo potpuno krivim podacima!

Prema poslovnim rezultatima, Brodosplit je uspješniji od Uljanika i ako na osnovi poslovanja iz 1999. izvedemo zaključak da je Brodosplit potrebno zatvoriti, ja osobno neću sudjelovati u njegovu sprovodu i dat ću otkaz ako do toga dođe — istaknuo je ing. Rosić, te naglasio:

— Svi pokazatelji kojima raspolažemo upozoravaju na to da država škveru sprema grob i stoga tražim da Fižulića dovedete u Split brzinom zvuka, odmah, da se izjasni o Brodosplitu!

Splitsko brodogradilište je država sanirala krajem rujna 1997. godine i tada su pokrivene dubioze od 600 milijuna dolara. Novi temeljni kapital Brodosplita je 120 milijuna dolara, a gubici su mu krajem prošle godine iznosili 70 milijuna dolara, a što je nešto više od 50 posto temeljnog kapitala.
Sve to vodi škver prema ostvarenju drugoga katastrofičnog scenarija, a to je odlaz
ak u stečaj, što će biti izgledno ako Trgovački sud odbije registraciju Brodosplita kao trgovačkog društva i po treći put, iznio je ing. Ivo Jukić, stečajni upravitelj korčulanskog Inkobroda i bivši zaposlenik Brodosplita.

— Hrvatska udruga sindikata pozvat će ministra Fižulića u Split na radni sastanak o Brodosplitu. Država treba u okviru nacionalne strategije razvoja gospodarstva postaviti i brodogradnju i dati joj odgovarajući tretman. Brodosplit će napraviti jedinstveni materijal o stanju u poduzeću, što će biti rezultat socijalnog dijaloga, ali odmah nam trebaju državna jamstva i potpora u dovršetku tekućih poslova — rekao je Ozren Matiješević, dopredsjednik HUS-a, koji je tako okončao i pomalo žučljivu raspravu o tome koji je materijal za izlazak iz krize kompetentan: HUS-ov ili onaj što ga je izradila aktualna Uprava.

Saborski zastupnici s dalmatinskoga područja mogli bi se, neovisno o stranačkoj pripadnosti, organizirati u klub koji bi u Saboru zastupao interese i Brodosplita i dalmatinske regije u cijelosti, predložio je mr. Marin Jurjević, predsjednik splitskoga SDP-a, dok je ing. Zvonimir Puljić, čelnik gradskoga HDZ-a, zatražio da država napokon riješi status brodogradnje. Mirko Grljušić, član splitskoga Poglavarstva zadužen za gospodarstvo, osudio je ulogu poduzeća Hrvatska brodogradnja u kontekstu opće gospodarske krize, zaključivši kako se radi o promašenoj koncepciji centralizirane brodogradnje.

Tankersko tržište

— Brodosplit se u najkraćem roku mora preusmjeriti na tankersko tržište, jer je na njemu izgledniji dobar ukupni rezultat poslovanja. Koncept montažnog brodogradilišta uz većinsku kooperantsku radnu snagu treba mijenjati prema dalekoistočnom modelu vezanosti radnika uz poduzeće i valja znati kako nema izlaza iz krize smanjenjem opsega posla i broja radnika, već većom efikasnošću i održavanjem zaposlenosti — rekao je ing. Damir Poljak, jedan od autora HUS-ova materijala o izlasku iz krize.