ZAGREB - U velikoj žurbi da ispune predizborno obećanje i smanje dužnosničke plaće šestorka je već na prvom koraku mogla dovesti u pitanje ne samo postizanje cilja već i svoju sposobnost da ga uopće ostvari. Dok su radna tijela Zastupničkog doma, ponajviše zastupnici HSLS-a, ozbiljno dovodili u pitanje izmjene dvaju zakona o plaćama državnih dužnosnika i sudaca, Županijski dom ih je gotovo jednoglasno prihvatio! Na koncu, nesporazumi su izglađeni na koordinaciji šestorke, ali je njihova vjerodostojnost dovedena u pitanje. Sve je počelo tako što je u Odboru za zakonodavstvo zaustavljen Zakon o sudačkim plaćama i to ne zbog očekivanog protivljenja HDZ-a, već HSLS-a. Odlučeno je stoga da se sačeka mišljenje matičnog tijela za sudačka pitanja odnosno Odbora za pravosuđe. On je međutim izmjene sudačkog zakona većinom glasova ( HDZ, HSLS, HSS, HSP), poslao u treće čitanje, suprotno mišIjenju zastupnika SDP-a, koji su tvrdili da se sporni odnosi sudačkih plaća mogu popraviti amandmanima. U taj delikatni odnos predsjednik Odbora za pravosuđe Luka Trconić (HSS) nije se htio uplitati, već je to radije prepušteno Vladi kao predlagatelju zakona.

U međuvremenu je sa sjednice KIuba HSLS-a zbog oba zakona zatražen hitni sastanak parlamentarne Koordinacije šestorke, koja je i održana tijekom poslijepodneva, a nastavak sjednice Odbora za zakonodavstvo zakazan je za danas. I dok šestorka, poglavito HSLS, intervenira s velikim zakašnjenjem na prijedlog zajedničke Vlade, jer ako postoji temeljni nesporazum oko ta dva zakona trebalo ga je riješiti na sjednici Vlade, oporba oličena u Vladimiru Šeksu vrlo efektno i politički i formalno-pravno ruši vladine prijedloge zakona. Nedopustivo je, unatoč žurbi kojom se zakoni o plaćama mijenjaju, da oni sadržajno ne udovoljavaju elementarnim poslovničkim pravilima. Zakoni se u drugom čitanju nisu smjeli pojaviti bez temeljitog obrazloženja, osobito bez očitovanja na prijedloge iz rasprave u prvom čitanju, bilo da su prihvaćeni i ugrađeni u zakon ili odbijeni. To su propusti stručne prirode koji otvaraju ozbiljno pitanje kvalitete rada činovničkog aparata Vlade, koji nije mijenjan. Ako su zakoni s nedostatnim ali kakvim takvim obrazloženjima mogli dolaziti iz Matešine vlade, zašto bar s takvim - ako ne i boljim ne dolaze iz Račanove vlade. Ne opstruira li na taj način stručni aparat novu Vladu?

Odbor za pravosuđe je zamjerio i što se Ministarstvo pravosuđa nije prilikom izmjena sustava sudačkih plaća konzultiralo sa sucima, što je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević priznao kao grešku u koracima, jer bi se mnogi nesporazumi izbjegli. U konačnici se većina sudačkih plaća ne snizuje, već samo najviše sudačke plaće. Za najveći dio sudionika rasprave (pa i HDZ i predsjednika Udruge sudaca Vladimira Gredelja), više nije bio ni sporan novi način određivanja plaće prema prosječenoj plaći, već njihova visina. Odlukom o slanju zakona u treće čitanje moglo bi se dogoditi da plaće sucima drastično padnu u odnosu na sadašnje i novopredložene, jer bi se određivale po važećem zakonu u postotku u odnosu na plaću predsjednika Sabora, koja će u međuvremenu pasti s 25 na 18 tisuća kuna.