Jutarnji list: 24. 2. 2000.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA Prvi ozbiljan nesporazum Vlade i većine u Zastupničkom domu

Odbori protiv Vladina prijedloga o još većem smanjenju plaća

Kako bi ilustrirao apsurd, Arlović je rekao da bi prema Vladinu amandmanu sudac prekršajnog suda imao 5200 kuna plaću i ona bi bila petsto kuna manja od one koju ima njegov stručni suradnik

Iz Sabora: Edita Vlahović, Nataša Božić, Tina Lakić-Prizmić i Ivanka Toma

ZAGREB - Burna rasprava koja se još od predizbornih dana u javnosti vodila u vezi sa smanjenjem dužnosničkih plaća jučer je prenesena i u saborske klupe te je rezultirala prvim neslaganjem u stavovima Vlade i zastupnika vladajuće koalicije u Saboru.

Podsjetimo, novi sustav određivanja dužnosničkih plaća koje bi se određivale množenjem prosječne plaće u Hrvatskoj s koeficijentom za svaku kategoriju dužnosnika, dužnosničke plaće bile bi smanjene za prosječno samo 20-ak posto.

Apsurdna situacija

Odgovarajući na prigovore zastupnika, premijer Ivica Račan jučer ujutro, na aktualnom satu, najavio je amandman Vlade na vlastite zakonske prijedloge izmjena i dopuna dvaju zakona. Amandmanom se određuje da osnovica za izračun dužnosničkih plaća bude 85 posto od prosječne plaće u Hrvatskoj u prošloj godini. Snižena osnovica ne bi vrijedila za Predsjednika Republike. Time bi se plaće smanjile i znatno više od 40 posto pa bi dužnosnićke plaće pale i do 60 posto.

U pauzi sjednice o novom elementu u prijedlogu Vlade vodila se žustra rasprava na zajedničkoj sjednici Odbora za Ustavi i zakonodavstvo. Odbori su na kraju odlučili odbiti Vladin amandman jer smatraju da je cijela priča u vezi s dužnosničkim plaćama pod pritiskom javnosti dovedena do apsurda. Naglašeno je da određivanje različitih osnovica za dužnosnike nije u skladu s Ustavom.

Mladen Godek poručio je da bi, ako se već žele postići politički bodovi, smanjenje trebalo primijeniti samo na zastupnike. Arlović je otkrio i koliko bi iznosila smanjena osnovica, - 2596 kuna. Tako bi istu plaću od 15.500 kuna imali Predsjednik Sabora, premijer te predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda.

Ministarska plaća trebala bi po novome iznositi 12.900 kuna, a zastupnici će primati 10.800 kuna mjesečno. Nad tragikomičnom situacijom koja se u vezi s dužnosničkim plaćama razvila likovali su zastupnici oporbenog HDZ-a, a Vladimir Šeks glasovao je na Odboru za prijedlog Vlade.

Argumenti Vlade

Prije rasprave potpredsjednik Vlade Goran Granić detaljnije je obrazložio novi sustav plaćanja. Snižena osnovica, koju predlaže Vlada, množila, bi se s koeficijentima svake pojedine kategorije dužnosnika. Naglasio je i kako se državnim dužnosnicima, sucima i pravosudnim radnicima neće isplaćivati ni dodaci za godine radnog staža.

Vlada predviđa i odredbu prema kojoj bi državni dužnosnici imali pravo sudjelovati u radu nadzornih odbora tvrtki u većinskom vlasništvu države, ali bez primanja naknada za svoj rad. Direktori javnih poduzeća ne bi smjeli imati veće plaće od ministara.

Klub SDP-a odlučio se sinoć povući iza zatvorenih vrata. Raspravljano je o dužnosničkim plaćama, a osobito o amandmanu Račanove vlade koji je, čini se, definitivno podijelio redove vladajuće koalicije. Do novinara su stizali polemički tonovi koji su otkrivali da se spori o tome hoće li se ili ne podržati Vlada već na prvom konkretnom projektu. Čulo se i mišljenje da Račana treba podržati jer on preuzima svu odgovornost. Predsjednik Kluba SDP-a Mato Arlović novinarima nije htio dati nikakvu izjavu, objašnjavajući da se danas mora sastati s predsjednicima ostalih pet stranaka. Dodao je kako nema potrebe da se sastaje i s premijerom Račanom.

Klub HDZ-a takoder je sinoć održao sjednicu i odlučio prihvatiti Vladin amandman. Ako taj amandman ne dobije potporu zastupničke većine, HDZ će glasovati protiv cijelog zakona.