Novi list: 24. 2. 2000.

POTPREDSJEDNIK VLADE SLAVKO LINIĆ O DEREGULACIJI CIJENA NAFTNIH DERIVATA

Više cijene benzina neće utjecati na inflaciju

INA će morati naći načina da cijene dizela održava povoljnijima, kako gospodarstvo ne bi trpilo štete do kojih bi došlo kad bi rasle cijene tih vrsta derivata

RIJEKA - Odobri li Vlada INA-i deregulaciju cijena naftnih derivata, odnosno mogućnost da samostalno formira cijene u skladu sa svjetskim tržišnim naftnim kretanjima, hoće li uslijediti “lančana poskupljenja” koja bi dovela i do visoke inflacije? Pitanje je to što smo ga postavili potpredsjedniku Vlade za gospodarstvo, Slavku Liniću, koji se o INA-inom zahtjevu za deregulaciju nedavno pozitivno izjasnio. Podsjetimo, INA je zahtjev podnijela zbog konstantnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, koje su zadnjih dana dosegle razinu od čak 28 dolara po barelu, a procjene su nekih svjetskih stručnjaka da bi mogle i nastaviti rasti, kao i zbog tečaja dolara u iznosu od čak osam kuna. Nastavi li barel svjetske nafte poskupljivati, to bi značilo da bi INA mogla zaredati s nizom povišenja cijena benzina i loživih ulja. Prvo od njih Vlada upravo razmatra, a odobri li ga, benzini će poskupjeti za oko 8 do 11 posto, a loživa ulja i do 25 posto, pa javnost opravdano strahuje i od novih poskupljenja.

- Očekujem da će cijena nafte na svjetskom tržištu početi padati, bez obzira na prognoze koje ste naveli. Ne vjerujem da može dolaziti do novih poskupljenja, jer je barel rijetko kada koštao više od 27 dolara, a sada je već na 28. Također, očekujem da više cijene benzina u nas neće bitno utjecati u smislu inflacije. Druga je stvar s cijenama dizela, važnih u prometu i gospodarstvu. INA će morati naći načina da cijene dizela održava povoljnijima, kako gospodarstvo ne bi trpjelo štete do kojih bi došlo kad bi rasle cijene tih vrsta derivata, kazao nam je Linić.

Na pitanje, znači li to da će deregulaciju cijena naftnih derivata najviše osjetiti građani, jer će im poskupljivati benzini za osobne automobile i time rasti “kućno-budžetski” izdaci, Linić odgovara potvrdno, očito važnijim smatrajući da val poskupljenja ne zapljusne gospodarstvo.

- Vlada se ne bi trebala puno uplitati u odredivanje INA-inih cijena derivata, jer poremećaji na svjetskom tržištu nafte svakako moraju imati utjecaja i na formiranje prodajnih cijena derivata u nas. U suprotnom, rezultat je negativno poslovanje INA-e, koje se opet odnekud i nekako mora pokriti, smatra Linić. No, onaj pak dio problema koji se tiče INA-inih gubitaka što proistječu iz nelikvidnosti koja doslovce guši hrvatsko gospodarstvo, INA - smatra Linić - ne bi trebala prenositi na svoje prodajne cijene. Posljednji INA-in zahtjev za jednokratnim poskupljenjem naftnih derivata Vlada upravo razmatra i bit će riješen vrlo brzo.

S. ŠKARIĆ