ZAGREB - Davanje otkaza osnivačima Nezavisnog sindikata zaposlenika Magme prvi je takav slučaj i čista demonstracija sile, i to u poduzeću čiji je vlasnik ministar gospodarstva Goranko Fižulić, koji najavljuje želju za socijalnim paktom, a "reže" sindikat u svojem poduzeću.

Riječ je o grubom kršenju zakona, o čemu ćemo izvijestiti Međunarodnu organizaciju rada i međunarodne udruge sindikata i poslodavaca - ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Naime, devet osnivača sindikata u Magmi u ponedjeljak je dobilo otkaze uz različita obrazloženja - od onog da je predsjednik Dinko Suton prijetio silom, do navodnih krađa telefonskih aparata, čudnog ponašanja i redovnih otkaza zbog prestanka potrebe za obavljanjem posla.

Sindikat je, kako objašnjavaju njegovi članovi, nakon nekoliko pokušaja u siječnju, zbog niza problema s poslovodstvom, osnovan u tajnosti, nakon čega su uslijedili informativni razgovori i otkaz jednom od osnivača, čime su zastrašeni svi radnici. Predsjednica Uprave Biserka Preininger-Fižulić tada je obećala suradnju, koja se, međutim, pretvorila u premještanje sindikalaca na druga radna mjesta s manjim plaćama i konačnim otkazima.

- Za parlamentarne izbore smo radili, tada su nas zaključali u skladište, a kada nas je četrdesetak odbilo raditi, Fižulić nam je poručio da ćemo svi dobiti otkaze, koje, istina, nismo dobili, ali nam zato nisu isplaćene božićnice - tvrdi predsjednik Sindikata Dinko Suton. Prema njegovim riječima, tri su otkaza, uključujući i njegov, uručena u poduzeću pred zaposlenicima kao primjer ostalima!

Kako tvrde osnivači Nezavisnog sindikata u Magmi, nakon osnivanja novog, tzv. "žutog" sindikata od strane poslovodstva, najnoviji potez Uprave ja prijetnja otkazom povjerenici u Turbo centru da mora demantirati sve navode sindikata koji su izašli u javnost tijekom posljednjih nekoliko dana.

ŠIBENIK - Nakon što je Goranko Fižulić, ministar gospodarstva, tijekom nedavna boravka u Šibeniku rekao da Vlada neće sanirati Šibenku, Nadzorni odbor tvrtke je pokrenuo stečajni postupak koji ne mora, ali može dovesti tu tvrtku do likvidacije. Upozorenja da je Fižulićeva izjava plod nesretnog nesporazuma i da je dana u trenutku kad Šibenka nije tražila od Vlade ni sanaciju ni jamstva za kredite za unapređenje proizvodnje školjaka i tvornice za preradu školjaka, odnosno za obnovu u požaru stradale robne kuće Centar, te da stčaj poništava već postignute dogovore o proizvodnji i plasmanu prerade vina od školjaka u vrijednosti 30 milijuna njemačkih maraka na godinu, programe proizvodnje zdrave hrane i osnivanje mješovitog društva s talijanskim partnerima za obniovu i uključivanje u lanac talijanskih robnih kuća šibenske robne kuće Centar, nisu naišla na očekivani odjek.

Šibenka od nove vlade traži tri odluke u skladu s politikom nove hrvatske vlasti - otpis dugova prema državi, povrat dionica uposlenicima i pomoć pri pronalaženju strateških poslovnih partnera u inozemstvu. Sa te tri odluke Vlada bi Šibenki omogućila ostvarivanje već ugovorenih programa proizvodnje zdrave hrane, marikulture, prerade školjaka i razvoja turizma. Šibenka ne traži državna jamstva za kredite jer joj je sada dovoljna vlastita imovina kao zalog. No, sve se to gubi u stečajnom postupku. To znači da će stečaj Šibenke, iniciran izjavom Goranka Fižulića, ugroziti otvaranje oko 500 radnih mjesta u proizvodnji i preradi školjaka koje Šibenka razvija s talijanskim konzorcijem za ribarstvo CO.IP i obnovu robne kuće Centar u suradnji s talijanskom trgovačkom grupom Migliarini. Šibenka je u suradnji s CO.IP-om riješila i finaciranje obaju projekata posredstvom državne agencije SIMSET pri ministarstvu gospodarstva Italije za strana ulaganja. SIMSET je voljan financirati temeljni kapital mješovitog društva, a odobreni su i povoljni krediti s kamatom manjom od šest posto na deset godina te dvije godine počeka. U projekt je upućen i talijanski ministar gospodarstva Piero Fassini. U Šibenki naglašavaju da su svi projekti u potpunom skladu sa stavovima i težnjama Vlade jer donose izvozne programe i nova radna mjesta, smanjuju odljev novca iz Hrvatske, dovode u zemlju strani kapital, otvaraju 500 novih i čuvaju 350 postojećih radnih mjesta.