Jutarnji list: 21. 4. 2000.

Dokeri - 'državni neprijatelji'

Piše Jadran Kapor

Po modelu vojničke koordinacije i subordinacije, vladini ministri i čelnici Dubrovačko-neretvanske županije obrušili su se na radnike Luke Dubrovnik koji su, mjesecima bez plaće, protekle subote spriječili uplovljavanje Jadrolinijina broda 'Ivan Zajc'.

Najprije je u ponedjeljak dopredsjednik Vlade Slavko Linić prekinuo sjednicu Županijskoga poglavarstva i zbog tog slučaja hitno na razgovor pozvao župana Šprlju. Onda je ministar Tušek tražio smjenu direktora Luke koji je izrazio razumijevanje za zahtjeve svojih radnika. Nakon tih "konzultacija" s Linićem i Tušekom Poglavarstvo je osudilo drske dokere koji su svojim postupkom ugrozili sigurnost plovidbe i ugled hrvatskoga turizma. Nedostajalo je samo još da ih se proglasi državnim neprijateljima jer su se usudili očajnički boriti za ionako jadnu plaću koju nisu primili već četiri mjeseca. Dubrovački su dokeri odbili privezati Jadrolinijin brod jer su izgubili svaku nadu da će im brodar platiti pola milijuna kuna duga.

Ničim, pa i neisplaćivanjem plaća postupak prema brodu ne može se opravdati - izjavio je ravnatelj Lučke uprave Vlaho Đurković, kojega je Poglavarstvo u listopadu prošle godine proglasilo izravnim uzročnikom poslovnih gubitaka i loših međuljudskih odnosa u Luci.

No, prije svega, nije istina da su dokeri ugrozili sigurnost plovidbe jer su o svojoj namjeri obavijestili Ministarstvo pomorstva, Županiju i Jadroliniju. Uostalom, takav način radničkoga prosvjeda u drugim pomorskim zemljama uopće nije neuobičajen, što bi i ministar morao znati.

Za vrijeme općega štrajka talijanskih kontrolora leta nitko ih se nije usudio prozivati zbog ugrožavanja sigurnosti zračne plovidbe, pa čak ni za ugrožavanje turističkog ugleda Italije, iako su putnici sate i sate proveli sjedeći na aerodromima na svojoj prtljazi. Možda su dokeri doista mogli postupiti politički mudrije prihvatiti brod, a onda mu zabraniti isplovljenje. Nabacujući drvlje i kamenje na dokere, nitko se od visokih državnih dužnosnika nije usudio razgovarati o stvarnim problemima Luke Dubrovnik.

Luka je iz rata izišla sa štetom od 21 milijun njemačkih maraka, a 3,5 milijuna kuna dobiti izgubila je zbog intervencije NATO-a u SRJ. Nitko također nije rekao da je država Luci najveći dužnik, ni da naplata potraživanja sudskim putem traje unedogled.

Dožupan Rikard Rossetti (HSS), koji iz državnoga proračuna uredno prima svoju dužnosničku plaću, usudio se reći da je cijeli problem nastao kada je direktor Luke odlučio zapisivati vrijeme dolaska i odlaska na posao radnika, "od kojih su mnogi drugdje radili, a u luci samo primali plaću i koristili se zdravstvenim osiguranjem". Točno je da su mnogi radnici tehnološki višak i da se zbog mjesecima neisplaćenih plaća moraju snalaziti kako bi uopće preživjeli. Međutim, o tome da je socijalni program za zbrinjavanje viška zaposlenih "skraćen" za 800 tisuća kuna Rossetti se nije usudio progovoriti ni riječi.