Novi list: 3. 5. 2000.

MR. RICHARD WALLACE, ANTROPOLOG IZ SAD-a O MEDIJSKOJ SLICI HRVATSKE

NA HRT-u RADE BRILJANTNI SOCIJALISTIČKI BIROKRATI

Imam osjećaj da se tamo nalaze Ijudi za sva vremena koji su egzistirali na isti način u socijalizmu, “tuđmanizmu” i sada u “esdepeizmu”

Razgovarala: Elvira MARINKOVIĆ SKOMRLJ

Petominutnim prosvjedom, danas će hrvatski novinari upozoriti na teško stanje u hrvatskim medijima. Sindikat novinara Hrvatske želi ukazati na činjenicu da danas tisuće novinara strepe za svoju egzistenciju zbog skrivenih političko-gospodarskih veza. Upravo na taj problem ukazao je u kraćem razgovoru za naš list mr. Richard Wallace profesor antropologije sa Sveučilišta u Massachusettsu, Fulbrightov stipendist na Sveučilištu u Zagrebu. Wallace se, uz ostalo, bavi i medijima, posebno u zemljama u tranziciji, odnosno postsocijalističkim transformacijama u komunikaciji. Njegov posjet Rijeci bila je prilika da porazgovara s nekim riječkim novinarima, te na taj način, kako je kazao, dobije još jednu “puzzlu” u slici koju pokušava složiti, odnosno cilj mu je saznati kako “dišu” novinari i što stoji iza konačnog proizvoda.

· Što je razlog Vašeg dolaska u Hrvatsku?

- Nakon dužeg boravka u Slovačkoj htio sam se upoznati i sa situacijom u vašoj zemlji, pokušavam u razgovoru s kolegama, a posebno s novinarima saznati kako stvari funkcioniraju ispod površine. Došao sam u rujnu prošle godine i imao sam prilike osjetiti kako še živjelo u vrijeme dok je još bivši predsjednik Tuđman bio živ, bio sam svjedok posljednjih trenutaka hadezeovske vlasti.

Instruirani novinari

· Posebno područje Vašeg interesa je svijet medija. Kakve su, u tom kontekstu, Vaše impresije?

- Zanimljive, vidio sam kako se rad novinara mijenja. Pojednostavljeno, formula njihove promjene mogla bi se svesti pod zajednički nazivnik - utjecaj političkih struja. Mnogi su novinari u prethodnom razdoblju bili instruirani od nekih političara i nakon promjene, samo su neki shvatili da se politička igra promijenila u ekonomsko-političku igru, jer ekonomija pokreće i utječe na ljude i ideje puno više no politika.

· Možete li navesti neke sličnosti, odnosno razlike između Hrvatske i Slovačke?

- Niz je sličnosti. Ukoliko govorimo o proteklom razdoblju to je lik bivšeg predsjednika Tuđmana, a u Slovačkoj Mečiara, koji su obilježili to razdoblje. Nadalje, raspad socijalističkog sistema 1989. godine, pa i povijest, odnosno iskustva iz Drugog svjetskog rata. Najveća i bitna razlika je rat kroz koji je Hrvatska prošla. U Slovačkoj je, odnosno bivšoj Čehoslovačkoj razdvajanje bilo mirno. Kod vas sam vidio krajeve opustošene i ranjene ratom vidio sam kako ljudi žive i koliko je ožiljaka ostavio taj rat. Kao Amerikanac koji nikada na svojem području nije imao iskustvo rata nisam mogao ni zamisliti kako mogu reagirati ljudi neposredno nakon rata. Usprkos nastojanjima Zapada i različitih nevladinih organizacija koje se trude prevladati posljedice čini mi se da to neće biti tako jednostavno. Možda ovdje u Rijeci i Istri gdje niste imali direktne efekte, ali Vukovar i Osijek - tamo je rat dio njihovih života.

Obilježeni ratom

· Kako se to osjeća u radu novinara?

- U Hrvatskoj je on obilježen ratnim događanjima. U Slovačkoj nacionalizam ima vrlo negativne konotacije. Tamo se domoljublje ogleda u ljubavi prema zemlji, ne prema naciji, ovdje je pak, osjetna ta nacionalna komponenta koja se nažalost, katkad manifestira kao mržnja prema drugoj naciji.

· A predmet interesa, teme koje zaokupljaju novinare?

- U Hrvatskoj su svi zaokupljeni politikom, dok Slovaci pokušavaju naći rješenje kako izaći iz perioda tranzicije.

· Pomalo baratate i našim jezikom, čitate li naš list?

Previše je teških konstrukcija, komentara i analiza. Suviše zahtjevno za moje siromašno znanje jezika. Zanimljiv mi je nedjeljni prilog i informacije s područja informatike, aktualne su i transparentne.

Mladi na sceni

· A televizija i radio?

- Briljantni socijalistički birokrati. Nevjerojatno je kako funkcioniraju, suviše je ljudi uključeno u proces i upravo je neshvatljivo da se još uvijek tako radi. Imam osjećaj da se tamo nalaze ljudi za sva vremena koji su egzistirali na isti način u socijalizmu, “tudmanizmu” i sada u “esdepeizmu”.

· Američki novinari nisu podložni odredenim strujama?

- Ukoliko promatrate mlade generacije, razlike između američkih i vaših novinara gotovo i nema. Naime, ideologija mladih i ovdje je profesionalnost i njihove ideje korespondiraju s idejama Zapada. Objektivnost je zakon. No, stariji novinari kod vas ne prihvaćaju tu ideologiju jer su “prepametni”. Stoga, točno u određenim novinama možete prepoznati utjecaj neke ideologije. Kada čitate “Novi list” - čitate opoziciju, a “Vjesnik” je donedavno predstavljao vlast. U tom smislu je profesionalnost prilično upitna. No, ipak, primjećuje se dolazak mladih generacija na scenu, onih kojima je svojstveno kritičko razmišljanje.