Novi list: 4. 5. 2000.

NA SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA UPOZORENO NA SVE LOŠIJI POLOŽAJ NOVINARSKE PROFESIJE

GROMOGLASNA TIŠINA HRVATSKIH NOVINARA

Podršku novinarima uputio niz siridikalnih središnjica i samostalnih sindikata, ali i Međunarodna federacija novinara

ZAGREB - Petominutnom tišinom, novinari svih dnevnih novina, radio i televizijskih postaja na nacionalnoj i lokalnoj razini, prosvjedno su u srijedu obilježili Svjetski dan slobode medija. Prosvjednu akciju - Pet minuta gromoglasne tišine - organizirao je Sindikat novinara Hrvatske kako bi novinari upozorili javnost, vlast i vlasnike medija na sve lošiji položaj profesije.

Protiv ugrožavanja egzistencije, gaženja ljudskog i profesionalnog dostojanstva novinara i medijskih djelatnika, na pet minuta zašutjela je većina lokalnih radiopostaja. Elektronski mediji, mahom su petominutni novinarski prosvjed iskoristili za čitanje proglasa Sindikata novinara u eter, puštajući pritom klasičnu glazbu. U novinskim kućama, novinari su nakratko prekinuli rad, te također čitali proglas. Podršku novinarima i Sindikatu novinara uputio je niz sindikalnih središnjica i samostalnih sindikata, ali i Međunarodna federacija novinara. Kako doznajemo, Međdunarodna federacija novinara sklona je prihvatiti prijedlog Sindikata novinara Hrvatske, da se u svim zemljama Dan slobode medija obilježava prosvjedno - petominutnom gromoglasnom tišinom.

“Procijenili smo da je situacija u medijima sve gora i gora, te da u pitanje dolazi egzistencija novinara i vanjskih suradnika. Akcijom smo simbolično željeli povezati Praznik rada sa Svjetskim danom slobode medija, te tako malo uzdrmati javnost, kolege, vlasnike i državu - koja se u mnogim medijima pojavljuje kao vlasnik - kako bi se počeo rješavati čitav niz problema u medijskim kućama”, kazala nam je Jasmina Popović, članica Izvršnog odbora Sindikata novinara Hrvatske i predsjednica podružnice sindikata u Večernjem listu.

Pet minuta gromoglasne tišine - prva je prosvjedna akcija domaćih novinara. Iako su mnogi očekivali slab odaziv novinara, koji za razliku od evropskih i svjetskih kolega do sada nisu koristili takve vrste prosvjeda kako bi ukazali na probleme profesije i izborili se za svoja prava, akcija je u potpunosti uspjela. Prema riječima Marinke BoIjkovac, tajnice Sindikata novinara Hrvatske, prosvjedu su se odazvale redakcije “od Vukovara pa do Dubrovnika”, odnosno svi dnevni listovi, tjednici, lokalni mediji. “Odaziv pokazuje da nije pet minuta do dvanaest, već da je tih pet minuta odavno prešlo 12 sati”, kazala nam je Marinka Boljkovac. Navodeći samo neke primjere provođenja “pet minuta gromoglasne tišine”, naglasila je kako su, primjerice, u Ogulinu, Virovitici i Zadru radiopostaje zanijemile, dok su se dopisnici svih medija iz Pule okupili na Rivi čitajući proglas.

Ekonomska cenzura

Sindikat novinara Hrvatske momentalno vodi nekoliko stotina sudskih procesa zbog neisplate plaća. Tisuće novinara, medijskih djelatnika i suradnika danas strepe za golu egzistenciju zbog skrivenih političko-gospodarskih sprega i utjecaja djelatnika. Sve više poslodavaca, posebno u malim lokalnim kućama, na razne načine pritišću novinare. Ekonomska cenzura, prema sindikalnim podacima, pokazala se kao najperfidniji i najdjelotvorniji način gaženja Ijudskog i profesionalnog dostojanstva novinara. Novinare se, tako, prisiljava na sporazumno raskidanje radnog odnosa s tim da za istu kuću mogu nastaviti raditi kao honorarci, odnosno besplatna radna snaga. Naime, i na nacionalnoj razini malo je medijskih kuća koje redovito isplaćuju honorare. Jedan od najpoznatijih slučajeva, nepoštivanja radno-zakonodavnih prava novinara i onaj je propale tjedne novine - Tjednik. Tek sada nakon više od dvije godine od njegova gašenja i niza sudskih sporova, Radimir Čačić, posljednji vlasnik Tjednika, a današnji ministar u Vladi, novinarima je počeo isplaćivati dugovanja. Doduše, svega 50 posto njihovih potraživanja, jer su pod pritiskom potpisali da se odriču ostatka dugova.

Na rubu propasti

U svom proglasu sindikat novinara upozorava na trenutnu situaciju u novinarskom fahu. Na rub propasti dovedeni su Vjesnik i Slobodna Dalmacija, potkopava se Večernji list, na HTV-u za posao strepi više od tisuću djelatnika i isto toliko honorarnih suradnika. Budućnost niza regionalnih centara Hrvatskog radija dovodi se u pitanje, u Glasu Slavonije uprava zaposlenicima prijeti smanjenjem ionako najnižih plaća u fahu, u HINI se zbog štednje prijeti otkazom ili drastičnim smanjenjem honorara dugogodišnjim suradnicima bez kojih ta agencija ne bi mogla pokriti sve događaje, u EDITU godinama ne otpočinju kolektivni pregovori. Kolektivno pregovaranje prekinuto je u Jutarnjem listu i ostalim izdanjima EPH, te na Radiju 101. Sindikat upozorava kako je položaj novinara u malim lokalnim medijima još nesigurniji i podložniji samovolji vlasnika i lokalnih moćnika, dok se slobodnim novinarima u nizu medija - velikih i malih - ne plaćaju honorari za obavljene poslove, negirajući im tako temeljno ljudsko pravo da budu plaćeni za svoj rad.

G. GALIĆ