Novi list: 18. 5. 2000.

MINISTAR VIDOVIĆ NA OKRUGLOM STOLU “SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNI RAD”

POVRAT DUGA UMIROVLJENICIMA DOVEO BI DO KOLAPSA DRŽAVE

Hrvatska po razini relativnog siromaštva na neslavnom prvom mjestu u regiji, rezultat je istraživanja Svjetske banke

ZAGREB – Isplata mirovina problem je koji se neće moći riješiti u ovoj godini, a bojim se niti idućih godina. Priznali smo dug umirovljenicima, a o izračunu duga ne usudim se javno govoriti jer se bojim da bi to skrenulo tijek rasprave. No kada bi se dug umirovljenicima sada isplatio, došlo bi do kolapsa i rušenja gospodarskog, socijalnog i političkog sustava u zemlji - upozorio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, govoreći na okruglom stolu “Socijalna politika i socijalni rad” održanom u srijedu. Iako je Ministarstvo rada i socijalne skrbi uspjelo dobiti više novca u ovoj godini, to je još uvijek nedostatno za pokrivanje troškova. Vidović je naglasio kako još nije riješena redovitost isplata socijalnih pomoći, novčanih naknada i mirovina.

Najveće zanimanje na skupu kojem su uz ministra Vidovića i njegove pomoćnike sudjelovali i brojni znanstvenici pobudilo je izlaganje voditelja Ureda Svjetske banke Šandora Šipoša, koji je prezentirao rezultate istraživanja “Studije ekonomske osjetljivosti i blagostanja u Hrvatskoj”. Šokantan podatak istraživanja koje je Svjetska banka prošle godine provela u suradnji sa Zavodom za statistiku, odnosi se na utvrđenu činjenicu da je Hrvatska po razini relativnog siromaštva na neslavnom prvom mjestu u regiji. Po razini nejednakosti u distribuciji dohodaka, Hrvatska je vrlo bliska južnoameričkim državama i ima veću nejednakost od Amerike. Istovremeno, prema kriteriju dnevne potrošnje od 4,3 dolara u izračunu razine apsolutnog siromaštva, Hrvatska je sa četiri posto iza, primjerice, Mađarske (15 posto), Poljske (18 posto) i Rumunjske (44 posto), ali se postotak siromaštva po kriteriju potrošnje penje na osam posto. Rizične grupe kojima prijeti najveće siromaštvo pritom su nezaposleni, starije osobe koje ne primaju mirovinu, obitelji čije su “glave” neobrazovane ili s niskom razinom obrazovanja, stanovnici ruralne Slavonije i centralne Hrvatske, te pripadnici etničkih manjina u ratom stradalim područjima. Po mjerilima Svjetske banke, siromaštvo u Hrvatskoj specifično je u odnosu na druge zemlje i predstavlja izazov za socijalnu politiku.

Najveći uteg Ministarstvu rada i socijalne skrbi, kazao je Vidović, jest u naslijeđenom razdoblju čiji se negativni trendovi iskazuju u punoj težini.

- Za očekivati je da će se negativne tendencije nastaviti i u idućih nekoliko mjeseci - najavio je Vidović, pripominjući kako je u ožujku, također s tendencijom rasta, registriran dosad najveći broj nezaposlenih. Nakon sto dana rada ministarstvo nema nekih impresivnih rezultata iza sebe, ustvrdio je Vidović, dodajući da to nije bilo realno niti očekivati. Ministarstvo zapravo pretpostavlja model socijalne politike, a jedan od temeljnih rezultata jest stvaranje ozračja slobodnijeg i neopterećenijeg razmišljanja. Uz nadu da jučerašnji sastanak djelatnika ministarstva i nezavisnih stručnjaka neće biti i posljednji, Vidović se založio i za formiranje posebnog savjeta koje bi sugeriralo i predlagalo tematske istraživačke projekte. Upravo na nepostojanje svojevrsne baze podataka o socijalnoj strukturi stanovništva upozorili su, naime, stručnjaci koji su se složili kako je takve zajedničke sastanke potrebno održavati što češće.

Miješanje u socijalnu politiku

Vlado Puljiz, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, istaknuo je da se ministarstva financija u tranzicijskim zemljama – s obzirom na potrebu smanjenja državnih troškova i kompetitivne privrede – miješaju u socijalnu politiku. U Hrvatskoj se to još nije dogodilo, kazao je Puljiz, na što je upadicom “događa se!” reagirao je ministar Vidović

S. SRDOČ