- Točno je da je kriminalistička policija obavila obavijesni razgovor s Ignacom Koštramanom o slučaju Ahmići - kratko je jučer Jutarnjem listu odgovoreno iz kabineta ministra unutarnjih poslova. Do Jutarnjeg su lista, naime, doprle informacije da je policija pozvala na razgovor Koštromana koji se, uz Darija Kordića, u tajnom izvještaju HIS-a o masakru u Ahmićima apostroiira kao jedan od nalogodavaca. Premda je glasnogovornik MUP-a Slavko Rako potvrdio tu informaciju, nije želio objašnjavati kada su i gdje djelatnici MUP-a obavili razgovor s Koštromanom.

Kao što je Jutarnji list već pisao, bivši ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman je dokumentu, koji je u njegovo ime predsjedniku Tuđmanu 1994. godine uputila njegova zamjenica Đurđa Šušak, optužio Koštromana da je s Darijem Kordićem odgovoran za zločin u Ahmićima. U dokumentu doslovno piše: "Dario Kordić i Ignac Koštroman odgovorni su za zločin u Ahmićima, lošu organizaciju proizvodnje u SPS Vitez te uništavanje razvojne dokumentacije neprocjenjive vrijednosti". Nadalje se tvrdi da su Kordić i Koštroman, iako su bili civilni lideri, zapovijedali vojnim akcijama i bili u sukobu s generalom Tihomilom Blaškićem. Također se tvrdi da su oni organizirali vojne akcije u kojima je HVO gubio teritorij, a Blaškić je bio izvan tijeka vojnih akcija. Sam Ignac Koštroman neko je vrijeme bio tajnik Hrvatske Republike Herceg Bosne i načelnik IPD HVO-a.

Izvještaje HIS-a koji govore o neposrednim počiniteljima i nalogodavcima zločina u Ahmićima, Državno odvjetništvo dobilo je tek prije osam dana. Naime, visokopozicionirani dužnosnik u Državnom odvjetništvu RH rekao nam je kako je ove dokumente, nakon što je njihov sadržaj već bio objavljen u medijima, donio šef policijske tajne službe, SZUP-a, Franjo Turek.

Turek je državnim odvjetnicima rekao da MUP trenutačno ne raspolaže drugim dokumentima, ali da se slučaj zločina u Ahmićima istražuje te da će policija Državnom odvjetništvu naknadno dostaviti informacije do kojih je došla tijekom istrage. Na sastanku sa šefom SZUP-a, koji je prije osam dana održan u prostorijama Državnog odvjetništva u Vinogradskoj ulici u Zagrebu, dogovorena su tri smjera kojima će se voditi istraga za Ahmiće.

Prvi smjer je prikupljanje informacija o samom zločinu. Budući da tijela kaznenoga progona o ovome dijelu nemaju gotovo nikakve podatke, dogovoreno je da će se temeljito "pročešljati arhivi MORH-a, MUP-a i HIS-a, a preko Ureda za suradnju s Haaškim sudom od Međunarodnoga kaznenog suda zatražit će se informucije i dokazi koje su oni dosad prikupili u sklopu postupka protiv generala Blaškića. Drugi smjer kojim bi trebala ići istraga jest utvrđivanje identiteta neposrednih počinitelja koji se spominju u izvješću HIS-a te nalogodavaca zločina. Treći smjer istrage išao bi za utvrđivanjem odgovornosti onih koji su, umjesto kažnjavanja, počiniteljima zločina dodijelili status zaštićenih svjedoka i lažni identitet.