ZAGREB - Prema podacima Zavoda za platni promet, oko 86 posto poduzeća ili više od 21.000 tvrtki s gotovo 89.000 zaposlenih blokirano je više od godinu dana i odavno "zrelo" za stečaj. Tvrtki bi moglo biti i više ako se zna da više od 150.000 zaposlenih nije primilo plaću četiri i više mjeseci. Zabrinjavajuće je i to što je od početka godine do kraja travnja u blokadi 3000 novih tvrtki, što pokazuje da je nelikvidnost i dalje u uzlaznom trendu i to za gotovo deset posto.

Istodobno skupina nezavisnih stručnjaka okupljenih pri Ministarstvu financija sastala se samo dva puta te, osim teoretskih rasprava o nelikvidnosti, nije ponudila nijedno konkretno rješenje. I najavljeno plaćanje dugova države za sada je ostalo samo na obećanju i nije utjecalo na ukupno smanjenje nelikvidnosti.

Nevjerojatno, ali istinito, najviše duguju (24 posto ukupnog duga) trgovci na veliko i posrednici u trgovini. Na drugom mjestu su sa više od 15 posto dugova, a što je još čudnije, trgovci na malo koji primaju gotovinu i koji bi zapravo trebali imati najmanje problema s plaćanjem. Veće probleme s plaćanjem imaju tvrtke iz građevinarstva, njih 7,6 posto, oko 6,5 posto proizvodača hrane i usluga povezanih s njima te poljoprivredne tvrtke u istom omjeru.

Osobitu pozornost pobuđuju podaci o najvećim dužnicima. Iako analitičari ZAP-a ne navode o kojim je tvrtkama riječ, zna se da su najveći dužnici 52 tvrtke od kojih svaka ima nepodmirena dugovanja od 50,7 do 522 milijuna kuna. Na ta se poduzeća odnosi više od 30 posto svih nepodmirenih naloga za plaćanje, a većina njih je već mjesecima na listama najvećih dužnika. U strukturi blokada za više od 50 posto povećane su one zbog neplaćanja poreza, a riječ je o plaćanjima koja imaju prioritet.

Za 36,6 posto povećan je i broj blokada po osnovi sudskih i drugih ovršnih rješenja. Temeljem njih već je blokirano gotovo 24.000 tvrtki ili više od dvije trećine nelikvidnih, a od njih se potražuje oko osam milijardi kuna. Oko 30 posto toga duga čini kamata do datuma dospijeća. Indikativan je i podatak da je usprkos ukinutom akceptnom nalogu gotovo 13.000 tvrtki blokirano upravo zbog njih s dugom od 14 milijardi kuna.

Više od polovice nepodmirenih obveza odnosi se na tvrtke koje su u cijelosti u privatnom vlasništvu i one zapošljavaju više od 43 posto radnika. Samo oko 1,5 posto blokiranih tvrtla je u državnom vlasništvu s dugom od 1,7 milijardi kuna.