GDJE JE NESTALO 120 MILIJUNA KUNA: ODBORI HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA ŠOKIRANI IZVJEŠĆIMA O POSLOVANJU HRT-a
VRKIĆU I CANJUGI POLICIJA ZA VRATOM

ZAGREB — Nalaz Državne revizije o poslovanju HRT-a u 1998. i 1999. godini nije podudaran s izvješćem Uprave o radu HRT-a u istome razdoblju. Dok su revizori Državne revizije na čelu sa Šimom Krasić u poslovanju HRT-a tijekom te dvije godine ustanovili manjak od oko 120 milijuna kuna, bivši direktor HRT-a Ivica Vrkić i bivši predsjednik Vijeća HRT-a Zlatko Canjuga u svojemu su izvješću prikazali dobit od oko 4 milijuna kuna.
Nakon provedene rasprave o ova dva dokumenta, članovi saborskoga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih zajednica i manjina na sjednici održanoj u utorak prihvatili su izvješće Državne revizije i odbacili ono Uprave HRT-a.
Zbog evidentnoga nesuglasja Vrkićevih i Canjuginih podataka o poslovanju Hrvatske radiotelevizije s izvješćem Državne revizije, Odbor je posebnim zaključkom preporučio Saboru da neodložno zatraži adekvatne mjere od MUP-a i Državnog odvjetništva protiv članova Uprave i Vijeća HRT-a. Nesavjesno raspolaganje novcem poreznih obveznika mora biti sankcionirano, čulo se tijekom rasprave.
Odbor je objedinjeno raspravljao i o dva prijedloga zakona o HRT-u — Vladinu i Jadranke Kosor (HDZ) — smatrajući kako u Vijeću HRT-a moraju biti zastupljeni i predstavnici nacionalnih manjina, što nijedan od postojećih prijedloga ne predviđa. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović ovu inicijativu smatra zanimljivom, ali se o njoj nije htjela preciznije odrediti, držeći da će sama saborska rasprava iznjedriti najoptimalnija rješenja.

Raspravljajući o modelima reguliranja tv-pretlate, Marin Jurjević (SDP) založio se za primjenu francuskog koncepta po kojemu pretplatu izravno od građana ubire Ministarstvo financija, a ne državna televizija. Ivo Lončar (NZ) predložio je da članove Vijeća HRT-a ubuduće predlaže predsjednik Republike iz redova najuglednijih hrvatskih građana.
Članovi Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu raspravljali su o Vladinu Prijedlogu zakona o HRT-u. Složili su se da se provede opća rasprava, ali su ocijenili da zakon nije dovoljno dorađen, te da ima niz nedostataka da bi se o njemu odlučivalo u prvom čitanju. Inače, zastupnici nisu raspravljali o pojedinostima zakona o kojem je u javnosti bilo niz dvojbi.