Jutarnji list: 17. 6. 2000.

PRIVATIZACIJA HT-a Financijski savjetnik Vlade morat će osigurati punjenje državnog proračuna za minimalno 4,5 milijardi kuna

Vlada u inozemstvu traži kredit od minimalno 4,5 milijardi kuna

Osiguranje mostnog kredita od 550 milijuna dolara uvjet je koji mora ispuniti banka koja želi biti financijski savjetnik Vlade u drugoj fazi privatizacije HT-a. Javni tender za mjesto financijskog savjetnika Vlada je raspisala, a rok za predaju ponuda je kraj idućeg tjedna

Piše Nikola Jelić

ZAGREB - Hrvatska vlada traži od inozemnih banaka minimalno 550 milijuna dolara ili oko 4,5 milijardi kuna mostnog kredita kako bi popunila ovogodišnlji državni proračun, tj. kompenzirala manjak prihoda koji će imati zbog odgode druge faze privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, doznali smo iz krugova bliskih Vladi.

Osiguranje kratkoročnog kredita od 550 milijuna dolara, naime, uvjet je koji mora ispuniti banka koja želi biti financijski savjetnik Vlade u drugoj fazi privatizacije HT-a. Javni tender za mjesto financijskog savjetnika Vlada je već raspisala, a rok za predaju ponuda je kraj idućeg tjedna. Da će banka koja želi dobiti taj posao morati biti spremna osigurati hrvatskoj vladi kredit, bilo je izvjesno već nakon nedavnih službenih razgovora premijera Ivice Račana s čelnicima Deutsche Banka. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić tada je najavio da će Hrvatska trebati mostni kredit.

Međutim, doznajemo da je inozemne bankare iznenadio iznos kredita koji Vlada traži kao minimum za izbor financijskog savjetnika. Naime, 550 milijuna dolara znatan je iznos s obzirom na kreditni rejting Hrvatske i probleme u kojima se nalazi. Taj uvjet svakako će ograničiti broj banaka koje će se javiti na natječaj i uvelike uvjetovati izbor financijskog savjetnika. Zanimanje za spomenuti posao pokazalo je desetak banaka, ali u londonskim financijskim krugovima, primjerice, sada se spekulira kako uvjet hrvatske vlade zapravo ide na ruku njemačkim bankama, posebice Deutsche Banku, s kojim je Vlada već razgovarala.

Mosti kredit neophodan je Vladi jer je ovogodišnjim proračunom predviđen i prihod od privatizacije HT-a. A taj prihod trebao bi pokriti više od pola ukupnog prihoda od privatizacije, koji e očekivan (8,2 milijarde kuna). U vrijeme donošenja proračuna vjerovalo se da će druga faza privatizacije HT-a biti obavljena do kraja 2000. godine, ali sada je sigurno da će uslijediti tek na proljeće 2001. godine. Bez mostnog kredita Vlada ne bi mogla ispuniti niz svojih financijskih obveza i država bi upala u velike probleme.

Dobit HT-a 717 milijuna kuna

Hrvatske telekomunikacije ostvarile su u 1999. godini 717 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što je 51 posto više nego godinu ranije i 80 milijuna kuna više od plana, objavljeno je jučer na skupštini dioničara HT-a. Skupština je razrješila dužnosti četvoricu dosadašnjih članova Nadzornog odbora. Smijenjeni su Božo Prka, Mato Bilušković, Horst Laubscher i Walter Beforth, a umjesto njih u NO HT-a imenovani su ministar gospodarstva Goranko Fižulić, ministar financija dr. Mato Crkvenac, te Georg Polzl i Joachim Peclert. Državu kao vlasnika 65 posto dionica HT-a, u Skupštini je zastupao ministar prometa i veza Alojz Tušek, a Deutsche Telekom kao vlasnika 35 posto dionica Wolfgang Breuer.