Jutarnji list: 18. 6. 2000.

GOSPODARSTVO U Šibeniku održano trodnevno savjetovanje o stranim investicijama u Hrvatskoj

Stručnjaci MMF-a: Hrvatski prijedlog zakona o poticanju ulaganja - preskup

Dr. Branko Vukmir: Međunarodni stručnjaci još nisu podnijeli svoje stručne nalaze prijedloga zakona, a on je već upućen u saborsku proceduru, što pokazuje nedovoljno osmišljen i neozbiljan stav Vlade

Piše: Jadranka Šević

ŠIBENIK - Stručnjaci za poreznu politiku Međunarodnoga monetarnog fonda procijenili su da je hrvatski prijedlog zakona o poticanju ulaganja preskup. Potencijalni gubici od manjih prihoda od poreza preveliki su da bi opravdali moguća ulaganja naglasio je Gary O'Callaghan iz MMF-a jučer, posljednjeg dana trodnevnoga međunarodnog savjetovanja o stranim izravnim investicijama.

Postojeći sustav oporezivanja je kompliciran. Stoga bi ga, prema njegovoj ocjeni, u svim segmentima trebalo mijenjati ne žele li se umanjiti potencijalne koristi od inozemnih ulaganja.

- Najnovija međunarodna istraživanja pokazuju da je u privlačenju stranih ulagača na prvom mjestu politička, socijalna i makroekonomska stabilnost, zatim pravni i porezni sustav pa tek onda poticajne mjere - rekao je O'Callaghan. Dr. Branko Vukmir sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta naglašava da ni u jednom od četiri dosadašnja prijedloga zakona o poticanju ulaganja nisu određeni ciljevi i trošak poticajnih mjera.

- Međunarodni stručnjaci još nisu podnijeli svoje stručne nalaze prijedloga zakona, a on je već upućen u saborsku proceduru, što pokazuje nedovoljno osmišljen i neozbiljan stav Vlade - istaknuo je Vukmir. Prema ocjeni MMF-a, Hrvatska će sama odlučiti hoće li ili neće devalvirati kunu, ali devalvacija nije dobar recept za ozdravljenje gospodarstva preko noći i tko god misli da je to tako u zabludi je. MMF je također upoznat s porastom inflacije koju su izazvale nove trošarine, no smatra da nije riječ o opasnom rastu te ne očekuje velike promjene u inflatornim kretanjima.

Prema Vukmirovoj ocjeni, devalvacija od 20 do 30 posto može samo potaknuti inflaciju, a neće puno pomoći tvrtkama u rješavanju problema, poticanju proizvodnje i izvoza. Novac koji bi se dobio devalvacijom premalen je za to, naglasio je Vukmir. Stoga su upravo strana ulaganja, prema ocjeni stručnjaka, onaj kapital koji može dugoročno pomoći restrukturiranju hrvatskoga gospodarstva.

Primjer Irske i Mađarske pokazuje da je za izlazak iz krize, recesije i depresije nužan socijalni koncenzus sa sindikatima kako bi se održao socijalni mir. Irska je vlada, da bi ublažila "stezanje remena" i prestanak rasta plaća, za uzvrat morala obećati niže cijene i nisku inflaciju. Uz to, preporučuju stručnjaci iz Irske i Mađarske, Vlada mora imati jasnu viziju gospodarskoga razvoja koju će razumjeti svaki njezin stanovnik. Samo će tako svi biti spremni na odricanja u cilju bolje budućnost.