VLADINO IZVJEŠĆE SABORSKIM DOMOVIMA
Javni dug Hrvatske - 46 milijardi kuna

ZAGREB — Vlada je poslala saborskim domovima izvješća o javnom dugu Republike Hrvatske i o državnim jamstvima za razdoblje od 1996. do 1999. godine.
Javni dug Hrvatske, zajedno s izvanproračunskim fondovima, iznosio je koncem 1999. godine 46 milijardi 264 milijuna kuna, od čega je 29 milijardi 482 milijuna kuna vanjskog duga, a 16 milijardi 782 milijuna kuna unutarnjeg duga. Ukupni javni dug iznosi oko 32,2 posto bruto društvenog proizvoda, što uz zajamčeni dug od države iznosi 47,2 posto bruto društvenog proizvoda. Međutim, prema ustaljenim međunarodnim kriterijima, javni dug i dug uz garanciju države ne smije prelaziti 60 posto BDP-a, što znači da se Republika Hrvatska još uvijek nalazi u granicama umjerene zaduženosti. Na žalost, trend zaduživanja je u posljednje tri godine zabrinjavajući.
Iznos unutarnjeg javnog duga države krajem 1999. iznosio je 14 milijardi 497 milijuna, od čega se 39,2 posto odnosi na staru deviznu štednju. Krajem prošle godine ukupni je vanjski javni dug iznosio tri milijarde 925 milijuna dolara, odnosno 592,5 milijuna dolara više nego koncem 1998. godine. Naslijeđeni dug prema Londonskom klubu iznosio je milijardu 380 milijuna, a prema Pariškom klubu 770 milijuna dolara.
Pored već spomenute stare devizne štednje, koja čini veliki udio u unutarnjem dugu RH, na taj dug znatno su utjecale i serije obveznica za sanaciju banaka.
U razdoblju od 1996. do 1999. godine ukupna su financijska jamstva države iznosila 14 milijardi 790 milijuna kuna. Najveći dio te svote, gotovo 3,7 milijardi kuna odnosi se na financijska jamstva za promet, a nešto više od milijarde kuna odnosi se na poljoprivredu. Od izdanih 153 devizna i financijska jamstva ostala su početkom 2000. godine na snazi 143 državna jamstva u ukupnom iznosu od 8,8 milijardi kuna. Do 1999. godine jamstva su se izdavala samo tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, a u 1999. i privatnim tvrtkama. Ukupno je tako u 1999. godini izdano 185 jamstava, od čega 66 za tvrtke u pretežito privatnom vlasništvu. Najveći dio tih jamstava bio je namijenjen pripremi turističke sezone i sanaciji tvrtki u teškoćama na ratom pogođenim područjima. Tijekom godine Ministarstvo financija je uskratilo mišljenje ili je dalo negativno mišljenje određenom broju tražitelja jamstava, među kojima su bili Jadranska banka, tvrtke drvne industrije, Hrvatska lutrija, Jadrantrans u Splitu, Šibenka u Šibeniku, Brodogradilište Greben u Veloj Luci i KIM u Karlovcu.