Kredit Svjetske banke zaleđen dok se ne promijene suci
Svjetska banka procjenjuje da će u Hrvatskoj bankrotirati barem 6000 poduzeća. Radi boljeg vođenja stečajeva i unapređenja privrednog sudstva osiguran je kredit pet milijuna USD. Bivša je vlast pripremila projekt, a nova ga "zaledila" dok se ne promijeni sudačka struktura. Jedna od mogućih posljedica - zastoj u provedbi 300 stečajeva u poduzećima s državnim vlasništvom "Ne ulazeći u razloge zašto još nije implementiran program Svjetske banke za poboljšanje rada trgovačkih sudova u Hrvatskoj, moram istaknuti da će bez ovog projekta biti posve nemoguće provesti mnogo stečajeva, te će doći do posvemašnje blokade rada trgovačkih sudova" - stoji u pismu koje je ovih dana predsjednik Visokog trgovačkog suda mr. Nenad Šepić uputio ministru pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepanu Ivaniševiću. S tim je problemom čelnik trgovačkog sudstva upoznao i predsjednika Mesića.
Kriza trgovačkog sudstva, koju Šepić nagovještava, može sutra početi. Jer sudovi su nakon prvog polugodišta već zatrpani s godišnjom kvotom stečajeva, a mnogi su stečajevi veliki i složeni. Hrvatski fond za privatizaciju upućuje, po najnovijem, u proceduru i 300 stečajnih prijedloga za tvrtke koje su u državnom vlasništvu, a ne ispunjavaju ni jedan razlog da bi ih država spašavala. U Državnom pravobraniteljstvu, na stolu Petra Šalea, prvi se put nalazi hrpa stečajnih predmeta koje ovaj državno tijela treba pustiti u proceduru.
Umjesto logičnog rješenja - potpisivanja kredita i implementacije projekta Svjetske banke koji sudstvu omogućuje da već sutra bolje i brže proradi, jer su pozitivna iskustva sličnih projekta u mnogim zemljama - izvršna se vlast koncentrirala na izmjene pravosudnih zakona. To prije svega znači smjenu nekih predsjednika sudova, za što treba nekoliko mjeseci. Naime, pripremaju se izmjene triju zakona koji su odlučujući za pitanje imenovanja i razješenja u sudstvu. Reforma je domaćem sudstvu potrebna, to većina stručnjaka ne dvoji. Ali, od "šume" problema, vlast ne vidi drveće, osobito ako je "posađeno" za vrijeme bivših.
Program Svjetske banke, tvrdi Šepić, nije poznat ni Ivaniševićevu zamjeniku Ranku Marjanu, ni pomoćniku Boži Rumenjaku.
Sudstvo između dva "patrona"
Bivša je vlada počela i praktički dovršila pregovore sa Svjetskom bankom kako bi hrvatski trgovački sudovi dobili pet milijuna USD. Riječ je ne toliko o povoljnom kreditu, iako su i uvjeti kreditiranja važni (grace period dvije godine, kamata libor plus jedan posto, dug rok vraćanja itd.), nego bi se pod patronatom Svjetske banke sredstva ciljano ulila u sudstvo. Pojednostavljeno, strani i domaći stručnjaci su nakon godinu dana rada, detektirali glavna defektna mjesta u radu sudstva gdje zapinju predmeti i zbog kojih je sudbena vlast spora, a vjerovnici godinama čekaju ostvarenje svojih prava sudskim putem. I stečajevi, čiju lavinu Svjetska banka već dulje najavljuje kao logičnu posljedicu stanja dijela hrvatskog gospodarstva (najblaže procjene su oko 6000 bankrota), dobili bi brži i stručniji rasplet.
Prema rokovniku Svjetske banke, početkom prosinca "99. zajam je trebao biti potpisan. Odgođeno je zbog izbora. U siječnju, zbog smjene vlasti, bivši ministar financija Škegro odbio ga je potpisati, navodno, kako to ne bi opterećivalo novu vlast.
Iz Ureda predsjednika Mesića, prema riječima Dubravka Radoševića, komentiraju da nikom nije jasno gdje je zapelo budući da je riječ o povoljnom, manjem kreditu, ali kojim bi se puno postiglo.
Pitanje zašto se potpisivanje odgađa, zateklo je i mjerodavne u Ministarstvu pravosuđa, jer nisu imali spreman "iz rukava" odgovor. Od voditeljice projekta Svjetske banke Lubomire Zimanove Beardsley doznaje se da je pitanje presloženo da bi se ukratko komentiralo, ali će hrvatsku javnost ovih dana obavijestiti, nakon dogovora s Andrewom N. Vorkinkom, novim šefom Svjetske banke za skupinu zemalja u kojoj je i Hrvatska, te Sandorom Siposem, šefom Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.
Pola zajma za stečajeve
Za provedbu novog modela sudske uprave i rasporeda predmeta (sudovi bi uz predsjednike dobili i menadžere, te bitno bolju organizaciju kolanja predmeta), predviđeno je 2,3 milijuna USD. Reogranizacija sudova i upravljanja sredstvima obavila bi se u pilot-sudovima (zagrebački, riječki i splitski), a svaki pilot-sud treba isplanirati vlastitu strukturu upravljanja i program provedbe za godinu dana. Modeli bi se pojedinačno testirali oko godinu dana, a na osnovi tih iskustava razvio bi se konačni prijedlog upravljanja. On bi se replicirao u drugim sudovima. Kada je posrijedi zagrebački Trgovački sud, plan bi obuhvaćao i rješavanje zaostalih neriješenih predmeta.
Za poboljšanje informatičkog sustava u zakonodavstvu predviđeno je pola milijuna USD. Stvorio bi se automatizirani indeks - popis zakonskih dokumenata, povezanih u mrežu, koji bi bili dostupni sucima i stručnjacima za stečajne postupke. Popis bi sadržavao zakone, odredbe, međudržavne ugovore te sudske presedane. Zbog nedostatka presedana i potrebe da se osigura znatna konzistenost i predvidljivost odluka, sve odluke u stečajnim postupcima bile bi uključene u bazu podataka.
Za uspostavljanje regulatorna sustava za stečajne upravitelje predviđeno je 0,6 milijuna USD. Riječ je o planu standarda i procesa za provjeru znanja stručnjaka za stečajne postupke u 2000. godini, izdavanje njihovih dozvola za rad, te pomoć u stvaranju novog (unificiranog) popisa stečajnih upravitelja za razdoblje od 2000. do 2004. S tim je vezano i osnivanje njihove udruge, poput odvjetničke ili notarske komore.
Za poboljšanje umijeća i znanja sudaca trgovačkih sudova i članova stečajnih vijeća predviđeno je 1,1 milijun USD. Za kampanju upoznavanja javnosti o ulozi stečaja u tržišnom gospodartsvu predviđeno je 0,5 milijuna USD. Korisnici bi bili i glavni kreditori, banke i Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija itd. Za izmjene i dopune zakonodavnog okvira stečajeva predviđeno je 0,2 milijuna USD.
Kad se uzme u obzir da su u tijeku i izmjene Stečajnog zakona, nije jasno, čime se misle provesti. Vjerojatno će opet ceh platiti - privreda, odnosno vjerovnici.
Suzana Varošanec