Novi list: 30. 6. 2000.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAO DODATNIH 10 MILIJUNA KUNA ZA MJESEČNE NAKNADE NOVIH 12 TISUĆA NEZAPOSLENIH RADNIKA

NOVI VAL STEČAJEVA SLIJEDI – NESIGURNA SUDBINA 31 TISUĆE RADNIKA

Sve dok uprave i radne skupine ne naprave programe oporavka u 178 poduzeća u kojima je stečaj do daljnjeg odgođen, nije sigurna ni sudbina 31 tisuće radnika koji u njima rade

ZAGREB - Pokretanjem stečajeva, koje je u utorak najavio Hrvatski fond za privatizaciju, u 208 poduzeća kojima je država vlasnik barem 25 postotnog udjela, na Zavodu za zapošljavanje završit će gotovo 12 tisuća radnika. U Zavodu su, nakon te vijesti, kaže njegova ravnateljica Sanja Crnković Pozaić, procijenili da će novi val stečajeva povećati mjesečne troškove za naknadu nezaposlenima za deset milijuna kuna, tako da će taj mjesečni trošak sada iznositi 65 milijuna kuna. Crnković Pozaić ističe da će novca za dodatne troškove biti, a na pitanje je li ju netko konzultirao prije odluke o stečajevima, odgovara da nije.

Dakle, radnici koji su radili u poduzećima koja mjesecima nisu isplaćivala plaće, sada će barem biti sigurni da će mjesečno dobiti naknadu Zavoda. Njezina visina određuje se prema godinama staža, ali ni u kojem slučaju ne prelazi tisuću kuna. Izdaci države povećat će se, ali to je još uvijek manje od dnevnog gubitka od 1,66 milijuna kuna koji su ta poduzeća stvarala.

No, što će se dogoditi s radničkim potraživanjima prema poduzećima koja očekuje stečaj? U pravilu, u takvim slučajevima osim prioritetnih plaća i otpremnina koje su bile uračunate u troškove stečaja, radnici nisu dobivali ništa. Stečajna masa je uglavnom bila na nuli dok bi oni došli na naplatu.

Novi Zakon o stečaju ih stavlja na prvo mjesto u isplatnom redu. No, taj Zakon vjerojatno neće biti na snazi kad se otvore stečajevi u njihovim društvima. Zato Vesna Buljan, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu, članica radne skupine Minstarstva pravosuđa koje predlaže novi zakon, misli da bi njegovim prijelaznim odredbama trebalo utvrditi da se to prvenstvo pri naplati odnosi i na već pokrenute stečajeve. Za Željka Ivančevića, ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca, to je klasični sindikalni pristup starog tipa, koji trenutno osigurava plaću. Tako će najveći dio stečajne mase, po njegovom mišljenju otići u troškove rada, pa u potrošnju, te ponovo neće biti u funkciji poduzetništva, što nas približava korak do propasti. Što se tiče najavljenih 208 stečajeva, Ivančević se čudi što ih nije više, jer je jasno da je država bila katastrofalan poslodavac. Za njega je to prilika da konačno radnici koji mjesecima rade bez plaće dobiju barem naknadu Zavoda.

No brojka onih koji dolaze na Zavod time najvjerojatnije nije konačna. Sve dok uprave i radne skupine ne naprave programe oporavka u 178 poduzeća u kojima je stečaj do daljnjeg odgođen nije sigurna ni sudbina 31 tisuće radnika koji u njima rade. Ako se zna da u društvima koja su insolventna duže od godinu dana, a u kojima je država vlasnik barem 25 postotnog udjela radi 40 tisuća ljudi ne čudi što Crnković Pozajić najavljuje da će prije novog vala ona kontaktirati, one koji nju nisu prije najave otvaranja 208 stečajeva.

J. MARIĆ, B. MRVOŠ

MARIO IVEKOVIĆ, HUS

Stečajevi će prekriti nečije mutne poslove

Za jedan dio poduzeća stečaj je adekvatno rješenje, no u velikoj će većini stečajevi nekom poslužiti za prikrivanje mutnih poslova, mišljenje je Marija Ivekovića, predsjednika Hrvatske udruge sindikata. Veliki će vjerovnici, ističe, “pobrati vrhnje” otvaranjem novih poduzeća na mjestu starih, naravno, bez starih vlasnika i malih dioničara. “Radi se o ishitrenom i nepripremljenom potezu, stečajevima koje će voditi ionako pretrpan Trgovački sud i neosposobljeni,stečajni upravitelji”.

BORIS KUNST, URS

Liberalni kapitalizam 19. stoljeća na 208 načina

“Vlada ne provodi nikakav socijalni program, već diže ruke od poduzeća na posve neprimjeren način, koristeći model liberalnog kapitalizma 19. stoljeća. Ubrzano pili granu na koju se popela zahvaljujući građanima, nema snage skresati javnu potrošnju, a znakovita je i podudarnost stečajnog vala i stupanja na snagu Zakona o pravima i dužnostima zastupnika koji narodnim delegatima omogućava materijalne privilegije”.

VITOMIR BEGOVIĆ, SSSH

Vlada se nije konzultirala

Odluka o pokretanju stečajeva je donesena bez ikakvog socijalnog dijaloga sa sindikatima. Na svako poduzeće u kojem se misli otvoriti stečaj, nastavlja, valja još jednom staviti povećalo i pokušati pronaći rješenje koje neće na ulicu poslati 11,5 tisuća radnika.

Direktori iznenađeni

RIJEKA - Ako ne neozbiljno, onda u najmanju ruku zbunjujuće djeluje prekjučerašnji zaključak Županijsko-granske koordinacije i Hrvatskog fonda za privatizaciju o tome da će, uz ostala hrvatska poduzeća, riječki “Rikard Benčić” i Vulkan-DIBO ići u klasični stečaj, za razliku od nekih drugih gubitaša za koje, zbog strateških partnera, ima nade u stečaju s preustrojem. Komentar samo zatražili od Borisa Mijolovića direktora “Benčića”.

- To nema veze s istinom, mora da se radi o krivoj interpretaciji medija, jer svaki dan kontaktiram s Fondom, čak je i on u posljednje vrijeme ubrzao predradnje za prodaju tvornice. Apeliram na naše dobavljače da nam ne stopiraju isporuke, jer prodaja “Benčića” ide po zacrtanom planu - kazao nam je Mijolović. Sličan smo odgovor dobili i od direktora Vulkan-DIBO-a Vladimira Milkovića, koji je samo dan ranije razgovarao s nadležnim institucijama i dogovorio da će Vulkan-DIBO u stečaj s preustrojem.

DAMIR KAJIN, PREDSJEDNIK KLUBA ZASTUPNIKA IDS-a

Doveden u pitanje opstanak države

“Prošle je godine u Hrvatskoj izgubljeno 80 tisuća mjesta, ove će godine još toliko radnika izgubiti posao, čime će broj nezaposlenih premašiti cifru od 400 tisuća. Pristup stečajevima zato mora biti krajnje restriktivan, a nitko se ne smije obmanjivati, znajući da je od usvajanja novog Zakona o stečajevima prije tri godine, uspio preustroj samo jednog poduzeća”, kaže Damir Kajin, predsjednik Kluba saborskih zastupnika IDS-a. Broj nezaposlenih je od 3. siječnja, kaže Kajin, povećan za 30 tisuća, zbog čega Vlada mora krenuti u spašavanje radnih mjesta. Sve ostalo, siguran je, ne dovodi u pitanje samo opstanak vlasti, već države.

B. S.