ZAGREB - Do kraja ove godine Vlada je odlučila pokrenuti ili pripremiti sve važne gospodarske i političke reforme. Želja je Vlade, rekao je prije nekoliko dana premijer Ivica Račan, da najesen bude poznat cjeloviti koncept daljnjeg razvoja Hrvatske.

Na tragu te Vladine orijentacije, prošloga je tjedna prihvaćen prijedlog reforme energetskog sektora, zatim prijedlog reforme zdravstvenog sustava, a Vlada će tijekom ljeta prirediti još reformu brodogradnje i željeznice.

Premda sve reforme neće teći istodobno, činjenica je da će cijeli svoj četverogodišnji mandat Račanova vlada morati brinuti upravo o preustroju najvažnijih gospodarskih sustava. Od reformi Vlada neće odustati usprkos tomu što su snage otpora reformama u nekim područjima sada jače od reformističkih snaga, poručio je Račan na prošlotjednoj sjednici Vlade.

No, da bi sve reforme provela, Vladi neće biti dovoljna samo politička upornost, već će morati osigarati i golema financijska sredstva, bilo iz proračuna, bilo od inozemnih financijskih institucija. Jer, provedba spomenutih reformi stajat će Hrvatsku u sljedećih pet godina oko 20 milijardi kuna! Točnu cijenu reformi teško je unaprijed izračunati, poglavito zato što za sada još nisu gotovi koncepti reforme željeznice i brodogradnje. Ali, da spomenuta brojka nlje pretjerana pokazuju službene procjene cijene reformi mirovinskog, zdravstvenog i školskog sustava.

Mirovinska reforma počet će 2002. godine i, prema ocjeni ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, godišnje će stajati 2,3 milijarde kuna. Da bi se do kraja provela, Hrvatskoj treba osam milijardi kuna ili milijardu dolara.

Iako stručnjaci kažu kako je riječ o bruto trošku koji bi se trebao dobrim dijelom namiriti inozemnih ulaganjima, činjenica je da i sam neto trošak tj. izravno ulaganje države iznosi puno: oko dvije milijarde kuna.

Prema sadašnjem stanju stvari, mirovinsku reformu spremna je financijski pomoći Svjetska banka s oko 30 milijuna dolara ili 240 milijuna kuna, što bi trebalo utrošiti na formiranje institucionalnog okvira za provedbu reforme. Doduše, trošak mirovinske reforme mogao bi se i povećati zbog njezine odgode. Naime, procjene govore da će odgoda te reforme Hrvatsku stajati oko 800 milijuna kuna, koliko će država izgubiti zbog izostanka očekivanih inozemnih investicija u područje mirovinskog osiguranja.

- Ako tog novca ne bude, zaboravimo reformu. To je pretpostavka bez koje se u školstvu ništa ne može učiniti - upozorava dr. Antun Mijatović, autor novog koncepta hrvatskog školstva, koji je sada predmet stručne javne polemike. Taj je trošak razumljiv ako se zna da novo školstvo predviđa besplatne knjige i pribor, doškolovanje 40.000 učitelja, gradnju oko 360 novih škola, ukidanje nastave u dvije smjene, itd.

Hrvatska može računati na inozemnu pomoć i prilikom reforme školstva ako izabere moderni europski model obrazovanja. Međunarodna banka za razvoj spremna je financirati reformu školstva u Hrvatskoj, odnosno, dati našoj zemlji kredit. Iznos će ovisiti o kvaliteti reforme. Trošak središnje države, pak, smanjio bi se i prebacivanjem dijela financiranja školstva na županije i općine. U konačnici, udio financijskih sredstava za školstvo trebao bi iznositi izmedu 11 i 13 posto proračuna.

Reforma zdravstvenog sustava, nadalje, trebala bi stajati oko 1,6 milijardi kuna ili 200 milijuna dolara, procjena je Ministarstva zdravstva. Kreditom Svjetske banke moglo bi se pokriti oko 320 milijuna tog troška. Prema riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića, reforma energetskog sektora ne iziskuje posebne troškove mimo onih koji će nastati restrukturiranjem Ine i HEP-a. Taj trošak, međutim, bit će kompenziran kroz privatizaciju tih kompanija, objašnjava Fižulić.

Osim toga, Hrvatska može računati na inozemnu financijsku pomoć od 160 milijuna dolara kroz EFSAL program, koji se bazira upravo na provedbi te reforme. Premda se reforma željeznica tek priprema, državu će sigurno puno stajati jer već sada za HŽ proračun izdvaja oko 1,2 milijarde kuna kako bi osigurao uredno prometovanje vlakova.