Laslo: Koalicijska Vlada, kao i HDZ-ova, nema razumijevanja za teško stanje u poljoprivredi

ZAGREB, 9. srpnja – Nova strategija razvoja poljoprivrede mora biti napravljena prema postojećim modelima koji su se već pokazali uspješnima, ali se pritom moraju uvažavati i neke hrvatske specifičnosti, istaknuo je u nedjelju za Vjesnik Petar Jurušić, saborski zastupnik HSS-a i potpredsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. Jurušić je dodao da Vlada mora shvatiti da - ako ne prihvati da je poljoprivreda uz turizam najvažnija strateška grana našeg gospodarstva - dovodi u pitanje gospodarski napredak zemlje.
Naime, kaže Jurušić, strategija razvitka hrvatske poljoprivrede koju je Sabor prihvatio 1995., nije bila »loše napravljena«, ali je zakazala njena provedba, odnosno »ostala je mrtvo slovo na papiru«. Podsjetimo, strategija razvitka poljoprivrede u Saboru je prihvaćena konsenzusom. No, HDZ-ova Vlada se oglušila na saborske amandmane koji su prihvaćeni godinu dana kasnije i koji su je obvezivali na redovito izvješćivanje Sabora o stanju u agraru. Upravo suprotno zaključcima strategije, uvoz hrane je 1997. godine premašio rekordnih milijardu dolara, a još 1994. uvoz je bio upola manji.
Jurušić smatra da postojeća strategija agrara nikad nije ni mogla biti provedena, jer je veći dio političkih snaga stare vlasti bio protiv »europskih integracija« koje je, pod međunarodnim pritiskom, samo deklarativno prihvaćao. Ali, kako su nakon promjene vlasti širom otvorena vrata europskim integracijama, nužno je i veliko pospremanje u agraru, zaključuje Jurušić.
Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže nam da o pripremi agrarne reforme prvi put čuje od nas, jer su nakon najavljenih prosvjeda seljaka prekinuti svi kontakti njegove udruge s Ministarstvom. To znači, dodaje Laslo, da »nema govora o tome da će Vlada izraditi poljoprivrednu strategiju u suradnji sa stručnjacima, već je politika stvar uzela u svoje ruke«. Što se tiče reforme agrara, Laslo napominje da koalicijska Vlada, kao i ona HDZ-ova, nema razumijevanja za teško stanje u kojem je poljoprivreda, već je agrar u još težoj situaciji nego što je bio lani. Laslo pri tome navodi da je repromaterijal u poljoprivredi ove godine poskupio 25 posto, a proljetna je sjetva osjetno podbacila.
Prema njegovim riječima, politika se previše uplela u poljoprivredu, ali i u čitavo gospodarstvo. To najbolje pokazuje otkup pšenice ovogodišnjega roda, »jer se traži da imamo jeftinu proizvodnju, a skupu hranu«. Izbor tvrtki za otkup pšenice (»Agrokor-trgovina« i »In-Cubo«) Laslo nije htio komentirati, jer smatra da isplata pšenice neće početi prije 20. kolovoza, premda je Vlada obećala da će to biti u roku 30 dana od preuzimanja pšenice u silosima. Kad je riječ o mogućnosti blokade silosa, Laslo ističe da kruh ne bi pojeftinio da otkupna cijena pšenice bude 0,50 kuna po kilogramu. Ovaj će tjedan Zajednica udruga seljaka donijeti odluku o prosvjedu seljaka kako bi otkupna cijena pšenice bila jednu kunu plus poticaji, kaže Laslo.