KAKO JE MILOŠEVIĆ PRIHVATIO MIR NA KOSOVU

Mnoštvo čimbenika odigralo je ulogu: bombardiranja, diplomatska izolacija, prijetnje kopnenom invazijom, optužba za ratne zločine pred Međunarodnim sudom. Ako je želio zadržati vlast, to je bio dobar trenutak da popusti, rekao je bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari, europski posrednik pri donošenju mirovnog sporazuma za Kosovo.

Martti Ahtisaari doputovao je u Beograd 3. lipnja 1999. s posebnim ruskim izaslanikom Viktorom Černomirdinom kako bi pregovarao sa srpskim čelnicima o temeljima mirovnog plana. Dogovor oko sporazuma između Zapada i Rusa nije bio potpun, otkriva Ahtisaari, posebno oko “uloge NATO-a u budućnim mirovnim snagama”. Neslaganje je posebno pokazivala ruska vojska, pojasnio je Ahtisaari. Protivljenje vojske vrlo me zabrinjavalo, naglasio je. Kasnije nenadano zauzimanje zračne luke u Prištini od strane jedne ruske postrojbe, kada su snage NATO-a počele ulaziti na Kosovo, nije me iznenadilo, rekao je. Što se tiče kampanje bombardiranja, bivši finski predsjednik je rekao da se “više nije moglo natrag” u trenutku kad je počelo bombardiranje. Svi su to dobro osjetili, NATO je morao dobiti rat i tako dati snažan znak Miloševiću, naglasio je Ahtisaari.