Jutarnji list: 22. 7. 2000.

Tema tjedna Je li ljubav Hrvatske i svijeta na zalasku

ZAUSTAVITE REUTERS

Premijer Ivica Račan, naravno, nije u srijedu izgovorio poznatu parolu iz naslova ali je iz Reutersove analize stanja u Hrvatskoj, u kojoj se Vladi zamjera nedostatak inicijative i reformi na unutarnjem planu, Račan iščitao samo dio koji se odnosi na Enron te zaključio kako je riječ o američkoj kampanji s ciljem jačanja Enronove pregovaračke pozicije u kojoj, nažalost, sudjeluje i dio domaćih medija

Piše: Sanja Despot

Zaustavite Reuters - gotovo da je poručio hrvatski premijer Ivica Račan s ovotjedne presice pomirenja koju je održao s Draženom Budišom. Premijer to, naravno, nije rekao. Sporna Reutersova analiza stanja u Hrvatskoj u kojoj se Vladi priznaju dosadašnji uspjesi na vanjskom planu, koje je Zapad honorirao ulaskom u Partnerstvo za mir, WTO i pripremom razgovora o pridruženju Europskoj uniji, ali se kritizira nedostatak inicijative i reformi na unutarnjem planu, emitirana je dva dana prije, a iz prilično općenite kritike premijer Račan i ostali članovi njegove vlade iščitali su samo dio koji se odnosi na Enron te zaključili kako je riječ o američkoj kampanji s ciljem jačanja Enronove pregovaračke pozicije u kojoj, na žalost, sudjeluje i dio domaćih medija.

"Stvari su se mogle sređivati brže, na primjer, progon slučajeva korupcije bivše vlasti, sređivanje obavještajne službe, reforma državne televizije", prenio je Reuters izjavu neimenovanog zapadnog analitičara koji tvrdi da je međunarodna zajednica sve manje sklona vjerovati novoj vlasti na riječ, te da "u nekoliko sljedećih mjeseci vlada mora pokazati da je sposobna poduzeti teške mjere".

Za oporavak gospodarstva najvažnija su strana ulaganja, ne zajmovi ili darovi, kaže isti izvor, povlačeći primjer BiH "gdje su potrošili oko 5 milijardi, a postigli samo slab ekonomski napredak". Kao ilustraciju problema, britanska agencija navodi kako se Vlada povukla iz ugovora s Enronom, što bi moglo "ohladiti buduće ulagače". Reuters se ne bavi samo time, već spominje i moguće probleme s desnicom zbog Haaškog suda, a koje u slučaju dizanja novih optužnica nikako ne bi trebalo isključiti, te nepotrebnim dvojbama oko najavljenog skupa zemalja zapadnog Balkana koji bi u Zagreb ujesen trebao dovesti 15 šefova država ili vlada upravo kao priznanje Hrvatskoj za reforme.

Ipak, upitan za komentar, Račan je iskoristio priliku da poruči kako će se Vlada, ako HEP ne uspije postići nove ugovore s Enornom na osnovi protokola iz Houstona, vratiti na stari nepovoljni ugovor o gradnji TE Jertovac i potpuno ga ispoštovati. Prema nekim vijestima koje su do nas jučer došle, a za koje nismo uspjeli dobiti nikakvu potvrdu iz Vlade ili HEP-a, istoga dana, u srijedu, u Frankfurtu je trebao biti sastanak predstavnika Enrona i HEP-a, kao jedan od vjerojatno zadnjih pokušaja uglavljivanja ugovora, ali nije održan zbog nedolaska predstavnika HEP-a. Na stranu to što ni od koga nismo uspjeli pouzdano saznati zašto su se uopće u lipnju nakon dva dana teških pregovora u Houstonu Račanov zamjenik Goran Granić i ministar gospodarstva Goranko Fižulić (kao članovi Nadzornog odbora HEP-a, a ne Vlade) zajedno s Ivom Čovićem, predsjednikom Uprave HEP-a, u Zagreb vratili zadovoljni protokolom, da bi tijekom idućeg mjeseca ocijenili kako on otvara mogućnost još gorih posljedica od ugovora koji su s Enronom sklopljeni u Tuđmanovo vrijeme, zanimljivo je što je premijer Račan zanemario odakle apelira na medije da ne sudjeluju u umjetnoj kampanji protiv Vlade - s presice na kojoj su se on i Dražen Budiša upinjali dokazati da su riješeni problemi glavnih koalicijskih partnera te se, dakle, Vlada ne bi trebala raspasti.

Pritom se vrlo logičnom čine intepretacije da su tu frontu privremeno zatvorili zbog nove koju je otvorio predsjednik Stipe Mesić kritizirajući sastanke šestorke, odluke i kadroviranja koja se na njima provode.

PRIMJEDBE JOŠ UVIJEK DOBRONAMJERNE - Da, i ja bih bio zabrinut kada bi postojali stvarni problemi koji ruše stabilnost vlade, ali kao što ste čuli na održanoj konferenciji za novinare, ja ne vidim te stvarne probleme. Mi u Vladi možemo samo razgovarati među sobom da li postojeće probleme rješavamo dovoljno brzo i dovoljno kvalitetno. Razumijem nestrpljivost, ali ne možemo riješiti za šest mjeseci ono što moramo za četiri godine. Mislim da idemo u dobrom pravcu, da je ova vlada stabilna i da su kalkulacije o problemima u ovdm trenuku lišene osnove. To doista tvrdim. To ne znači da nećemo polomiti zube sutra na rješavanju nekih problema koji su na dnevnom redu - rekao nam je premijer Račan na pitanje nije li nestabilnost nove hrvatske vlade ipak glavni problem u privlačenju stranih investicija.

Do upozorenja zapadnih diplomata i poslovnih ljudi koji su upoznati s prvih šest mjeseci nove vlade, sličnih ovima koje je objavio Reuters zaista nije teško doći. Nesnalaženje, nekompetentnost, previše sugovornika s premalo konkretnih rezultata, još uvijek su njihove dobronamjerne primjedbe. Te kritike, također, ne znače da će nam Bruxelles politički zatvoriti vrata, kao što zbog slučaja Enron Washington neće prekinuti politički dijalog s Hrvatskom. Ovog je tjedna u planiranom dobrom roku Europska komisija usvojila smjernice za pregovore o pridruženom članstvu Hrvatske i EU.

- Odbacujem takve anonimne komentare jer te izjave nemaju nikakva utemeljenja. Niti od jednog predstavnika vodstva bilo koje zemlje, a napose od bilo kojeg predstavnika Europske komisije, nisam čuo nikakve izraze nezadovoljstva rekao nam je jučer ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, zadovoljan kratkim rokom u kojem je Vlada postigla najavu pregovora s EU koji bi trebali početi u listopadu i, prema očekivanjima ministra Jakovčića, završiti u prvim mjesecima iduće godine. Hrvatska bi tako, ponosno kaže Jakovčić, u samo godinu dana od uspostave nove vlade iz gotovo potpune izolacije postala pridružena članica EU.

"Nitko u Bruxellesu nije očekivao da će proces reformi u Hrvatskoj teći glatko, a to pogotovo ne očekujemo u gospodarstvu", kažu upućeni izvori iz Europske komisije, a slično je novinarima rekao i glasnogovornik Komisije upitan upravo za komentar Reutersove analize.

No, stanje u Hrvatskoj mnogo je bolje od stanja u Makedoniji s kojom je EU također počela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruženom članstvu, da ne spominjemo Albaniju, BiH ili Srbiju. U Bruxellesu nemaju dvojbi o politički dobrim namjerama i istovjetnosti ciljeva nove hrvatske vlade s demokratskim političkim standardima Europske unije. Upravo zato nas i Amerika i EU trebaju kao "generatora stabilnosti u regiji" i upravo zato će Hrvatskoj željeti pomoći pridruženim članstvom i financijskim programima. Ipak, simptomatično je što se u ovom trenutku još ne mogu isključiti prepirke u Vladi oko toga tko će voditi tim za pregovore s EU, kao što do sada još nije objavljeno tko će sjesti u ispražnjenu hrvatsku sobu u zgradi Partnerstva u SHAPE-u, niti tko će zamijeniti Janka Vranyczanyija-Dobrinovića koji se povlači u dobro zasluženu mirovinu.

EKONOMISTI PREDVIĐAJU GOSPODARSKI SLOM Ono što bi Hrvatsku moglo spriječiti u svim daljnjim vanjskopolitičkim koracima je upravo unutarnja situacija. Nezavisni ekonomisti upozoravaju kako Vlada u svom prvom polugodištu nije stvorila baš nikakve uvjete kako bi izbjegla gospodarski slom - što bi, u najcrnjoj varijanti koju smo čuli, još ove jeseni moglo prouzročiti prijevremene izbore.

Hrvatska se neće spasiti doniranim financijskim injekcijama izvana i potporom iz programa EU koja mora proći nebrojene birokratske filtre, već mora stvoriti uvjete za strani kapital - koji se ne vodi političkom, već logikom kapitala. Ne samo da nije stvorila te uvjete, Vlada nikada nije odredila nikakav program izlaska iz krize.