PRIVATIZACIJA HT-a
Deutsche Telekom uoči druge faze privatizacije i dalje traži većinski paket dionica Hrvatskih telekomunikacijaDeutsche Telekom traži sastanak s Vladom jer je nezadovoljan nastavko
m privatizacije HT-aU Deutsche Telekomu su očekivali da će im pomoći izbor Deutsche Bank za financijskog savjetnika u drugoj fazi privatizacije HT-a.
No, Deutsche Bank nije izabran za savjetnika, usprkos pritiscima iz Ministarstva financija
Iz Banskih dvo
ra potvrđeno nam je da je DT prošloga tjedna od hrvatske vlade zatražio službeni sastanak na kojemu bi se trebali razjasniti međusobni odnosi. Međutim, sastanak još nije održan jer hrvatska vlada nije odgovorila na zahtjev Deutsche TelekomaPiše: Nikola Je
lićZAGREB - Izborom Schroder Salomon Smith Barneyja za financijskog savjetnika, Vlada je napravila još jedan korak prema drugoj fazi privatizacilje Hrvatskih telekomunikacija. Sa stajališta Vlade posao ide prema planu jer si je ostavila otvorenima obje mogućnosti daljnje privatizacije: prodaju 20 posto dionica HT-a putem javne ponude (IPO) ili prodaju kontrolnog paketa dionica strateškom partneru (Deutsche Telekomu).
Schroder Salomon Smith Barney sredit će Vladi 550 milijuna eura kredita do kraja listopada, što znači da si je osigurala i punjenje proračuna u slučaju IPO-a tek iduće godine. Naime, novac od druge faze privatizacije HT-a planiran je u ovogodišnjem proračunu pa Vlada ne može čekati taj prihod do iduće godine. Osim osiguranja novca u obliku mostnog kredita, financijski savjetnik sada ima još jedan važan zadatak: predložiti Vladi način druge faze privatizacije HT-a. To bi trebalo ovisiti o situaciji na tržištu i procjeni koja varijanta državi jamči bolju zaradu.
Druga faza privatizacije
No, za razliku od Vlade, doznajemo da strateški partner HT-a. Deutsche Telekom, nije zadovoljan pripremama za drugu fazu privatizacije! Štoviše, DT je zabrinut razvojem situacije i ponašanjem hrvatske strane. Nekoliko je razloga za to nezadovoljstvo, a jedan je od glavnih činjenica da se Vlada ne ponaša partnerski prema DT-u. Da je nezadovoljstvo Nijemaca poprimilo ozbiljne razmjere, koji bi mogli rezultirati novom aferom, pokazuje sljedeći podatak.
Iz Banskih dvora potvrđeno nam je da je DT prošloga tjedna od hrvatske vlade zatražio službeni sastanak na kojemu bi se trebali razjasniti međusobni odnosi. Međutim, sastanak još nije održan jer Vlada nije odgovorila na zahtjev DT-a!
U svakom slučaju, DT ne odustaje od svoje namjere da kupi dodatni paket dionica HT-a, koji bi mu osigurao većinsko vlasništvo (51 posto udjela). U DT-u su očekivali da će tome pomoći izbor Deutsche Bank za financijskog savjetnika u drugoj fazi privatizacije HT-a. No, Deutsche Bank nije izabran za savjetnika, unatoč pritiscima iz Ministarstva financija.
Pojedini pomoćnici ministra Crkvenca, naime, uvjeravali su Povjerenstvo za privatizaciju HT-a da treba izabrati Deutsche Bank za savjetnika jer je tu obvezu preuzela bivša Vlada. Osim toga, bivša je vlada obećala DT u da će imati pravo prvokupa kada država odluči ponovo prodavati svoj udio u HT-u, dok se DT obvezao da neće sudjelovati u IPO-u.
Problemi s DirektNetom
Kao strateškog partnera, nadalje, DT su zabrinule i pojedine inicijative koje su se pojavile u zadnje vrijeme, a od kojih se Vlada nije ogradila. Iz Ministarstva prometa i veza, primjerice, stigao je nedavno nalog HT-u da korisnicima noću omogući besplatne Internet usluge.
Zabrinutost Nijemaca potencira i prijedlog novog zakona o telekomunikacijama, koji je iniciran iz HSLS-a, po kojemu bi HT vrlo brzo izgubio monopol na fiksne linije. Problematičan im je i prijedlog da se HT podijeli na tri kompanije, kao i najava skorog davanja koncesije za kabelsku televiziju tvrtki DirektNet, iza koje stoj i bivši član uprave HT-a Mladen Šutalo.
Iako se još radi o inicijativama, Nijemce očito zabrinjava činjenica što se Vlada službeno nije očitovala o njima te što ne pokazuje volju za suradnju i dogovor s DT kada je riječ o budućnosti HT-a. Ne treba zaboraviti da je DT platio 850 milijuna dolara za 35 posto dionica HT-a pod određenim uvjetima, koji nikada nisu javno obznanjeni, ali koje Nijemci sigurno nisu zaboravili bez obzira na
promjenu Vlade u našoj zemlji.