Vjesnik: 24. 7. 2000.

Debrecin: PIK Vrbovec uništili su kumovi iz Zagreba!

ZAGREB, 23. srpnja - Za stanje u PIK-u Vrbovec kriva je država koja preko Hrvatskog fonda za privatizaciju na nedgovarajući način upravlja imovinom. Naime, HFP postavlja nadzorne odbore u poduzeća poput PIK-a koji su potpuno nekompetentni da stanu na put poljoprivrednim tajkunima, tvrdi Antun Debrecin, predsjednik radne skupine predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije razvitka agrara i za područja posebne državne skrbi, a koja se posebno bavi slučajem vrbovačkog PIK-a.
Debrecin dodaje da zabrinjava i to što i sadašnja vlast nastoji produžiti agoniju tog poduzeća, iako su njegovi gubici pet puta premašili realnu vrijednost kapitala. Oni su samo manjim dijelom posljedica
objektivnih razloga, jer u Vrbovcu nije bilo ratnih razaranja kao u Belju, Vupiku ili Gavriloviću. Problemi u PIK-u nastali su iz »subjektivnih razloga, bilo da je riječ o marionetskim upravama koje su se tamo mijenjale po tekućoj vrpci, bilo savjetničkim uslugama koje je Zlatko Dominiković pružao iz ministarske fotelje«, kaže.
Na primjeru PIK-a je očito kako nekompetentna uprava i nadzorni odbor mogu uništiti nekad uspješno poduzeće, dodaje Debrecin i upozorava na »kumove iz Zagreba, koji su takvom beznad
nom slučaju kao što je PIK stalnim novim novčanim transfuzijama samo produžavali agoniju«. Prema njegovim riječima, bivša vlast se hvalila da je »razbila socijalističke PIK-ove«. Ali, ne samo da nije ponudila novi način organiziranja mesno-prerađivačke industrije, već je zbog vlastitih interesa gotovo uništila domaću proizvodnju. Recept je bio poznat - na temelju političke podobnosti njegovih zaštitnika, PIK Vrbovec koristio se zalihom stoke u vlasništvu državnih robnih zaliha koje je dobio na čuvanje. Nadalje, PIK godinama nije plaćao porez na »robu iz provoza«. »Radi se o uvozu radi izvoza, a problem nastaje kad se takva roba plasira na domaće tržište u pogodnu trenutku«, kaže.
Nadalje, prerađivački kapaciteti u Vrbovcu preveliki su za domaće potrebe, a z
bog novčanih teškoća poduzeće više ne može uzimati robu za preradu. Na dan se tamo može preraditi čak 1.400 svinja i nekoliko stotina goveda, a 2.340 uposlenika već mjesecima radi sa 30 posto kapaciteta. Zna se da je PIK iz »samoposluge« Ravnateljstva za robne zalihe uzeo 2.600 goveda i još nepoznati broj svinja. To je tek dio državnih robnih zaliha koje su se čuvale u vrbovečkim skladištima. Ostatak se odnosi na uskladištene svinjske polovice i mesne konzerve. No, i njima se gubi trag od prije sedam godina. Debrecin ističe i da PIK ima »najskuplju izvoznu marku na svijetu«. Naime, izvoznički broj za prestižna tržišta EU-a i SAD-a ne mogu biti opravdanje za vječne sanacije. On predlaže stečaj PIK-a i razdvajanje klaonice od prerade mesa, čime bi klaonica postala partner seljacima, a prerada mesa morala bi pronaći mjesto na domaćem tržištu.

Marinko Petković