Vjesnik: 26. 7. 2000.

Ahmići - haaški test za hrvatske generale?

Da bi političko ljeto moglo biti vruće, potvrđuju i najave o tome da bi Haaški sud već do kraja kolovoza mogao podići optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka, Ante Gotovine i Mirka Norca. Haaški sud ih, navodno, tereti za ratne zločine poslije »Oluje«, a tvrdi se da je prvi na toj listi general Čermak, koji je po okončanju vojne akcije preuzeo zapovjedništvo u Kninu. Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte za nedavna je susreta s predstavnicima hrvatske vlasti rekla da nema optužnica protiv hrvatskih generala. Za to se sada uhvatio ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, koji Carlu del Ponte drži za riječ, vjerujući da bi hrvatska vlast znala za optužnice, da one postoje.
No, da se nešto ipak kuha
, može se nazrijeti iz riječi glasnogovornika glavne tužiteljice Paula Risleya, koji je u ponedjeljak potvrdio da se neke istrage vode. U tom smislu, haaški istražitelji su zaokupljeni pretraživanjem arhiva hrvatskih tajnih službi te arhiva predsjednika Republike. No, poznato je i to da je ministar Ivanišević nedavno izjavio da će se istražiteljima iz Haaga omogućiti selektivan pristup dokumentima iz tih arhiva. Osim toga, za zadnjeg posjeta Hrvatskoj, Carla del Ponte je izrazila zadovoljstvo time što je Haaški sud došao u posjed dokumenata o »Bljesku« i »Oluji«. Predsjednik Stjepan Mesić također se oglasio u vezi s optužnicama protiv trojice hrvatskih generala. U pitijskom komentaru, on je ostavio mjesta i tumačenju da ne treba isključiti odlazak osumnjičenih za ratne zločine u Haag. Mesić je pritom udijelio i packu hrvatskim sudovima, tvrdeći da Haaški sud ne bi više bio potreban da naši sudovi rade svoj posao i procesuiraju osumnjičene za ratne zločine.
U toj zavrzlami se može postaviti i pitanje o tome je
su li tvrdnje o navodnom podizanju optužnica protiv hrvatskih generala uvjetovane činjenicom da se u Hrvatskoj u zadnje doba nije ništa poduzelo u vezi sa slučajem Ahmići. Naime, bez obzira što su prošlih mjeseci vijesti o počiniteljima zločina u Ahmićima svakodnevno punile novinske stranice i što se činilo da su hrvatski MUP i pravosuđe potpuno »mobilizirani« radi njihova uhićenja i procesuiranja, sve je odjednom iz neobjašnjivih razloga palo u zaborav. I to unatoč činjenici da Haaški sud, sudeći po izjavama njegovih čelnika, nije zainteresiran za suđenje počiniteljima zločina u Ahmićima, nego je taj slučaj, kao svojevrsni test, »na pladnju« prepustio hrvatskom pravosuđu.
Možda su zato nepotvrđene obavijesti o optužnicama protiv hrvatskih generala, zapravo,
diskretne poruke hrvatskoj vlasti da se počne baviti ratnim zločinima. I to tamo, gdje je to najbezbolnije, a to je u vezi sa zločinima u BiH. Kad bi se to učinilo, možda bi popustio i haaški pritisak na hrvatske generale pri čemu bi Hrvatska imala i neke adute. U svakom slučaju, eventualno procesuiranje hrvatskih generala u Haaškom sudu značilo bi i preteška kušnju hrvatske vlasti, pa i mnogo više od toga. Zato je za očekivati da će poduzeti sve radi uklanjanja te prijetnje.

Biljana Bašić