Večernji list: 26. 7. 2000.

STRANI ANALITIČARI O IZAZOVIMA VLADAJUĆE KOALICIJE
Rekonstrukcija Vlade - prilika za stvaranje složnog tima
Idućih godinu-dvije strani analitičari i investitori ne vjeruju da bi moglo doći do raspada Vlade, jer odnosi snaga to jednostavno ne dopuštaju. Istodobno, najavljenu jesensku reviziju vide kao priliku da u Vladin sastav uđu stručniji ljudi i da ona konačno počne funkcionirati kao složni tim, sposoban nositi se s teškim zadacima

Jedan tjedan stabilnost Vlade ugrožava "trojka". Drugi tjedan podriva je HSLS. Treći tjedan sve se smiruje i premijer Ivica Račan gotovo se čudi da je nesuglasica uopće bilo. Srećom, došli su godišnji odmori. Iako, prema nekima, ne baš i zasluženi za članove Vlade. "Iznađuje me što ministri idu na odmor nakon 10 opozicijskih godina i nekoliko mjeseci rada. A imaju tako mnogo posla", kaže Dominique Menu, predsjednik Uprave BNP-Dresdner bank u Zagrebu. Odmor im, međutim, teško može biti opuštajući.
Za jesen je pr
emijer najavio ocjenu rada Vlade u proteklom razdoblju i njenu moguću rekonstrukciju, pa je prirodno da se svaki ministar pita hoće li za njega biti mjesta u budućem sastavu. A i međunarodna zajednica šalje signale nezadovoljstva odlučnošću i brzinom rješavanja problema. Spominje se i postavljanje nekih novih uvjeta Hrvatskoj, iako je samo pola godine prije bila "najbolja vijest 21. stoljeća".
Na kraju, stalne priče o tenzijama koalicijskih partnera pothranjuju neizvjesnost i dovode u pitanje povjerenje međunarodne zajednice, pa i ulagača, u političku stabilnost zemlje. Strani analitičari i investitori ipak ne vjeruju da bi u idućih godinu-dvije moglo doći do raspada Vlade, jer odnosi snaga to jednostavno ne dopuštaju. Istodobno, najavljenu jesensku revizij
u vide kao priliku da u Vladin sastav uđu stručniji ljudi i da konačno počne funkcionirati kao složni tim, sposoban nositi se s teškim zadacima.

Promjene očekivane
Formiranje alternativne Vlade u ovom se trenutku čini bezizglednim, a time i mogućnost raspada "šestorke". "Bio bih vrlo iznenađen da Vlada uskoro padne", kaže Gavin Gray, viši analitičar britanske kuće Economist Intelligence Unit. Iako je prilično uvjeren u stabilnost vlade, idućih 12 do 18 mjeseci Gray smatra da ostaju neriješena neka srednjo
ročna pitanja, prije svega definiranje političke scene na centru i desno od centra.
U stabilnost Vlade zasad ne sumnja ni Vladimir Gligorov, ekonomist Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose, jer je "sve drugo rizično". No, pitanje je njene održi
vosti u dužem roku, a Gligorov smatra da su mogući novi signali nakon lokalnih i županijskih izbora. Priliku da poboljša rejting i učvrsti poziciju Vlade, premijer Račan ne bi smio propustiti, tim prije što se ranim najavama njene rekonstrukcije izložio kritikama da i sam podgrijava njenu nestabilnost.
Strane analitičare, međutim, promjene u Vladi ne iznenađuju. "Od početka se očekivalo da će Račanova Vlada biti modificirana relativno brzo, jer bivša opozicija nikada nije bila na vlasti, a snaga koalicijsk
ih partnera i vještine imenovanih osoba nisu bile jasne", govori Michael Glazer, direktor Auctor Securities. Premda očekivana, ne može se reći da najavljena rekonstrukcija Vlade ne izaziva sumnjičavost. "Prirodno je da unosi nesigurnost kada se ne zna u kojem smjeru ide", kaže Gligorov. Poželjan smjer bio bi, prije svega, dolazak kvalitetnih ljudi u Vladu.
S već određenim iskustvom u vođenju zemlje premijer ima priliku "imenovati ljude koji doista mogu temeljito raditi posao", smatra Gray. Prirodno je da ć
e strani ulagači i bankari pokloniti veću pažnju ekonomskom timu, pri čemu uz tri ministra Gray misli i na šefove vodećih državnih agencija, poput DAB-a. Prema njegovu mišljenju Slavko Linić napravio je odličan posao, kako u prezentaciji Vladine politike, tako i u poduzimanju teških odluka u restrukturiranju. U nekim područjima, međutim, prezentacija i primjena ekonomske politike nisu bile osobito jasne, kazao je Gray, pri čemu navodi kontradiktorne izjave o vremenu u kojem će se smanjiti PDV.
Neki analitičari primjećuju podjele među ministarstvima (gospodarstvo-financije), pa i različite izjave unutar istog ministarstva. "Hrvatskoj treba ekonomski tim koji govori jednim glasom i iskreno radi kao tim", smatra Gray. Drugi pitanje kojem bi se trebala posvetit
i pozornost pri rekonstrukciji Vlade jest prevlik broj ministara, s obzirom na veličinu zemlje. S velikom pozornošću gledat će se namjera Vlade da ukine/spoji neka ministarstava, odnosno da poduzeme korake prema smanjenju javne administracije. Inače bi se, poput Sabora, uskoro još neki mogli požaliti kako su već potrošili godišnji budžet.

Radikalnije rasterećenje
Opći je dojam da je u proteklih pola godine Vlada uglavnom učila kako vladati, a manje kako rješavati. "Nije učinjeno bogzna što. To je Vlada koja ne pokazuje osobitu odlučnost, niti razumijevanje onog što radi", kaže Gligorov. Kao primjer nesnalaženja navodi smjenu vodstva središnje banke, bez jasne ideje što se želi. Svakako, jedno od glavnih razočaranja za strane analitičare je nedovoljno fiska
lno rasterećenje. "Moglo je biti radikalnije. Obrana, primjerice, ne zahtijeva više tolike izdatke", mišljenja je Gligorov, ističuću da je rasterećenje privrede nužno, jer su troškovi golemi i čini je potpuno nekonkurentnom.
Slično razmišlja i Gray, navod
eći da je proračun propustio priliku. Pri smanjenju plaća od pet posto zaposlenima u javnom sektoru obećano je revidiranje u studenome, u skladu s plaćama u javnim poduzećima. "To je bio rizičan potez i ako, što je moguće, radnici u javnim poduzećima odbiju smanjenje plaća, krajem godine proračun bi se mogao naći pod pritiskom", objašnjava Gray. Očekivalo se i brže restrukturiranje industrije. No, mogao bi je potaknuti ulazak u WTO i brži proces integriranja. Prema mišljenju Menua, to je najveći izazov i prilika za Hrvatsku.
Spor i težak način funkcioniranja Vlade, općenito, olakšava "agenda" koju nameću međunarodne institucije. Tako su, primjerice, doneseni mnogi zakoni na srpanjskoj, izvanrednoj sjednici Sabora zahvaljujući pritisku MMF-a. Nedostatak unut
rašnje volje kompenzirati vanjskim pritiskom nikako se ne može smatrati poželjnim scenarijom imajući na umu količinu posla koji Vladi predstoji. A i njoj samoj, smatra Gligorov, bilo bi uputnije teže odluke donositi na početku, nego na sredini ili kraju mandata.
Stoga kao glavni izazovi Vlade, restrukturirane ili ne, ostaju sređivanje fiskalne situacije te restrukturiranje privrede i stvaranje pogodnijih uvjeta za njeno poslovanje. "Nadam se da će Vlada u rujnu ili listopadu prezentirati jasan plan usklađi
vanja rashoda i prihoda te da će se vanjski dug početi stabilizirati", ističe Menu. Očekuje također čvrst privatizacijski plan oko prodaje kompanija koje su u rukama HFP-a. Strnaci koji su u Hrvatskoj i dalje imaju brojne prigovore na administrativne prepreke i vjeruju da bi se jednostavnim mjerama mogao olakšati život svima.

Uigravanje Vladinog tima
"Jedan primjer je gruntovnica koja otežava kupnju i prodaju nekretnina. Drugi primjer je poznavanje jezika, što se traži od direktora banaka i osiguravajućih kompanija. Dozvole i druga zakonska odobrenja često traže mnogo vremena i napora", objašnjava Glazer. Da bi se uspješno restrukturirala privreda, povećao izvoz i poboljšala vanjskotrgovinski položaj zemlja te na kraju smanjila nezaposlenost, Gligorov smat
ra da trebaju pomaci na mikroplanu i markoplanu i dodaje: - Mora postojati strategija koja vodi smanjenju kamatnih stopa.
To što su banke likvidne i kažu da nemaju kome plasirati sredstva ne može biti izgovor za monetarnu vlast. "Ako je privreda rezistent
na na potez monetarne politike, znači da je izgubljen taj instrument i da opet postoji problem strategije", navodi Gligorov. Vjerojatno se negdje usput izgubila i privreda, neka možda i nepovratno. Hrvatska je suočena s rizikom da joj je previše proizvodnje u sektorima za koja postoje mali izgledi da će ikada postati konkurentni, smatra Gray, dodajući da je izazov pronaći nove industrije koje će kreirati nove poslove.
Da bi se Vlada Ivice Račana mogla nositi sa svim tim izazovima preduvjet je da postane ui
grani tim. Stranački interesi dosad su imali prioritet nad općim dobrom. Premijer, na kojemu je najveća odgovornost, u tome nije ni malo zaostajo. Potvrdio je smisao za političko taktiziranje, ali često zaboravlja da mu je javnost dala mandat premijera. Inače bi, umjesto svojih stranačkih kolega, u Uvalu Scott poveo Vladin tim na višednevno druženje i definiranje ekonomske politike. Ako gospodarstvo nije prvo interesno područje premijera, za očekivati bi bilo da uz sebe ima dobrog savjetnika.
Piše Marina K
lepo