Jutarnji list: 27. 7. 2000.

SLUČAJ ENRON Pregovori Enrona i Hrvatske elektroprivrede jučer nastavljeni bez ikakvih rezultata

HEP se vratio na stari ugovor o TE Jertovec, a Enron ga ne želi mijenjati

Vraćanje na prošlogodišnji ugovor, prema nekim informacijama, Hrvatsku bi sada zbog porasta cijene plina stajao 400 ili 500 milijuna dolara više nego što je bilo planirano jer HEP neće moći nabaviti jeftini plin za elektranu

Piše Sanja Despot

ZAGREB - Jučer poslijepodne, kako smo neslužbeno doznali, nastavljeni su pregovori predstavnika HEP-a i Enrona, ali nisu urodili nikakvim rezultatom. Enron inzistira na provođnju protokola iz Houstona te bi, kako su nam jučer rekli izvori bliski vrhu te američke kompanije, i u ovom trenutku bio spreman bez ikakvih izmjena potpisati odredbe protokola, no HEP im je još prošli tjedan javio kako više nije zainteresiran za protokol, već se hrvatska strana - nakon svega što je rečeno - vratila na stari ugovor o gradnji TE Jertovec od 200 megavata.

HEP sada pokušava unijeti izmjene u lani potpisani ugovor, kako bi se smanjile štete koje su trenutačno veće nego u vrijeme potpisivanja ugovora.

Propali protokol

- Enron neće pristati ni na kakve izmjene lani potpisanog ugovora, a neće niti jednostrano prekinuti ugovor, nego će inzistirati na njegovu provođenju kažu izvori bliski vrhu Enrona, ogorčeni zbog propasti dogovorenog protokola. Tijekom dvodnevnih pregovora u Houstonu zamjenik premijera Goran Granić, podsjećaju, nastojao je zadržati Enron u Hrvatskoj i bio je zadovoljan postignutim dogovorima. U Houstonu je, kao što je to vidljivo iz teksta protokola koji je u svom prošlom broju objavio Nacional, dogovoreno da će se Enronu ponuditi nova lokacija u Osijeku za gradnju postrojenja jakosti 500 do 800 megavata na koju će biti prenesena dokumentacija što ju je Enron dobio za gradnju termoelektrane u Jertovcu. Nakon povratka u Hrvatsku i ispitivanja terena, predstavnici hrvatske vlade Enronu javljaju kako je tehnički neizvedivo sagraditi postrojenje kakvo Enron želi na lokaciji u Osijeku, kao i to da se gradnji takve elektrane protivi i lokalna zajednica. Predstavnici Enrona tvrde da su oni potom odustali od Osijeka, no HEP je prekinuo pregovore.

Vraćanje na lanjski ugovor, upozoravaju, u ovom bi trenutku, zbog problema s nabavom plina, Hrvatsku mogao stajati 400 do 500 milijuna dolara više nego što je bilo planirano. Enronu je, naime, prošlogodišnjim ugovorom jamčen otkup u visini 30 milijuna dolara godišnje, bez obzira na potrebe za strujom. Za razdoblje od 20 godina to bi značilo 614 milijuna dolara. Ugovor je, podsjetimo, potpisan nakon što je Enron odustao od nabave plina. U Enronu tvrde da su plin mogli kupovati za 8,8 centi do elektrane u Jertovcu. Tek nakon što su bivši čelnici HEP-a, premijer Zlatko Mateša i tadašnji savjetnik Vlade Goran Granić, predsjednika Franju Tuđmana uvjerili kako bi hrvatska strana mogla iz Rusije nabavljati plin po cijeni od sedam centi, kaže isti izvor, ugovor je potpisan. No, tvrde u Enronu, HEP neće moći nabavljati plin po cijeni nižoj od 15 centi i upravo iz te razlike nastat će dodatnih 400 do 500 milijuna dolara. U Enronu misle da Hrvatska to neće moći plaćati i da će nakon dodatnih troškova slučaj naposljetku ipak završiti na arbitraži u Beču.

Enron traži previše

- U ovom su trenutku sve mogućnosti otvorene - rekao je jučer predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović, objasnivši kako se HEP nada restrukturiranju lanjskih ugovora jer bi to dugoročno bilo i u interesu Enrona.

- Za sada se ne uspijevamo dogovoriti o kompenzaciji za to restrukturiranje s obzirom na to da je riječ o visokim financijskim iznosima i koncesijama koje Enron traži - rekao je predsjednik Uprave HEP-a. Čović kaže kako sije Enron nakon Houstona pokušao priskrbiti više nego što piše u ugovoru, a HEP je pokušao načela iz protokola protumačiti kako nama više odgovara i tako su se stajališta do roka kada je trebalo potpisati ugovor (9. srpnja) prilično udaljila.

- Zaključili smo da Enron o svim tim pitanjima povećava zahtjeve na načine koji nisu prihvatljivi za HEP napose zato što postojeći ugovorni odnos da je temelje za određenu odštetu koja bi bila primjerena stupnju dosadašnje konzumacije tog ugovora - istaknuo je Čović. Dodao je da je Enron, prema konačnim procjenama, do sada imao maksimalno 15-ak milijuna američkih dolara štete, a da ponovno odbija dokumentirati i specificirati sadržaj i iznose tih troškova.

Čović tvrdi kako je ugovor koncipiran tako da samo Enron ima pravo na jednostrani raskid, a prema nekim tumačenjima upravo to pokušava i ishoditi. Ono što i dalje najviše čudi je zašto su hrvatski pregovarači, uključujući predstavnike hrvatske vlade Gorana Granića i Goranka Fižulića, u Houstonu dogovorili protokol za koji je uskoro postalo jasno da je tehnički neizvediv.