KAKO JE JOSIP KREGAR UPAO U SREDIŠTE AFERE S HRVATSKOM LUTRIJOM
Antikorupcijski Rambo u kreditnoj mreži

Glavni hrvatski autoritet za problematiku korupcije, predsjednik Tranparency Internationala Hrvatska, profesor na zagrebačkome Pravnome fakultetu i do održavanja prijevremenih lokalnih izbora Račanov povjerenik za Zagreb, Josip Kregar, ovih se dana našao u središtu afere. Naime, otkrilo se da je Kregar bio predsjednik Nadzornog odbora zagrebačkog poduzeća "Posmrtna pripomoć", koje se povezuje s aferom u Hrvatskoj lutriji, a preko osobe bivšeg direktora HL-a, a prije toga i čelnika "Posmrtne pripomoći" Franje Valjka.
Kregar je u dva mandata bio predsjednikom Nadzornog odbora "Posmrtne pripomoći", od koje je 1998. godine dobio kredit od 100 tisuća DEM uz iznimno povoljne uvjete, na rok otplate od 10 godina i po kamatnoj stopi od 7,5 posto, što je dvostruko povoljnije u odnosu na kredite koje se tada moglo dobiti na tržištu.
Djelatnici "Posmrtne pripomoći" u anonimnome pismu ovih dana optužuju Kregara za povezanost s Franjom Valjkom, glavnim direktorom Hrvatske lutrije do 1998. godine. Kregar je u četvrtak, kada je objavljena afera s njegovim kreditom bio nedostupan i nije bilo moguće od njega dobiti pojašnjenja cijelog slučaja.
U izjavi koju je dao medijima, Kregar je kazao samo da je riječ o organiziranoj kampanji koja traje od ožujka kada je imenovan za Vladina povjerenika za Grad Zagreb i kojom ga se želi diskreditirati, no nije decidirao tko ju je pokrenuo. Ne želeći komentirati svoj kredit koji je dobio kao predsjednik Nadzornog odbora ("Ne bih ništa pametno komentirao"), Kregar je ustvrdio da je taj kredit pravno potpuno čist, ali i da je zatražio hitni sastanak Upravnog odbora na kojem hoće sve raščistiti, odnosno vratiti sada sporni kredit. No, ne objašnjava zašto se želi riješiti obveze koja je "čista", te kojim će sredstvima odjednom vratiti kredit koji još osam godina treba otplaćivati.
U nizu optužbi, Kregara se proziva i da je zahvaljujući njegovim vezama s Valjkom, koji je bio i član NO-a propale Komercijalne banke, Pravni fakultet uspio u zadnji čas izvući svoj novac iz te banke prije nego je ona bankrotirala, o čemu Kregar, kako kaže, "nema pojma".
Kregar inače nije bio i jedini član Nadzornog odbora koji je dobio kredit od "Posmrtne pripomoći" — osim njega dobili su ih još članovi Nadzornog odbora Predrag Fleš, bivši predsjednik (u vrijeme Kregarova vođenja Zagreba) Povjerenstva za poslovne prostore u vlasništvu Grada Zagreba, i Nikica Milas, nekadašnji HDZ-ov pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za upravljanje imovinom. O potonjoj dvojici moglo bi se još sličnih podataka čuti, jer u kuloarima slove za osobe koje profesor Kregar inače proučava kao znanstvenik.
Šok javnosti saznanjem da je Kregar zlouporabio svoju poziciju u Nadzornom odboru to je veći ako se zna da je upravo Kregar posljednjih godina uživao reputaciju izuzetno poštene, korektne i stručne osobe, velikog borca za nepodmitljivost i transparentnost.
Apsurd cijele situacije to je veći što je Kregar osnivač i prvi čovjek hrvatskog Transparency Internationala, organizacije za praćenje i suzbijanje korupcije, a i koautor prvog paketa hrvatskih antikorupcijskih zakona — Zakona o suzbijanju korupcije i Zakona o sukobu interesa, koji od veljače čekaju "zeleno svjetlo" Račanove Vlade. Među ostalim, u tim se zakonima zabranjuje članstvo u nadzornim odborima državnim dužnosnicima, jer osim naknade, na koju po Zakonu o pravima i obvezama dužnosnika oni nemaju pravo, dužnosnici-nadzornici mogu od članstva ostvariti i druge oblike koristi. Upravo je bit problema koje se regulira u tim zakonima svedena pod zajednički nazivnik — podvrgavanje javne funkcije privatnome interesu i osobnoj koristi.
Kregarovo razotkrivanje i njegova reakcija upravo su to više dočekani u javnosti posebno razočaravajućim, jer je opća slika stanja morala nacije sada još crnja.