Dužnosnici Europske unije za nekoliko dana idu na godišnji odmor, a ovoga, posljednjega radnog tjedna neće biti riješene ključne dileme oko organizacije EU-balkanskog summita koji bi se trebao održati u Hrvatskoj u drugoj polovici ove godine. Europska petnaestorica u Bruxellesu još uvijek se nisu dogovorila o datumu održavanja summita, kao ni oko sastava i broja sudionika. Još uvijek nije određena ni lokacija za održavanje sastanka, pa su i dalje u igri Zagreb i Dubrovnik.
Prema navodima diplomatskih izvora u Bruxellesu, o tome se više neće razgovarati do kraja ljeta. Tek 2. i 3. rujna održat će se prvi neformalni sastanci kako bi se neke pojdinosti napokon dogovorile. Dio zemalja još uvijek smatra kako termin 24. i 25. studenoga nije najsretnije rješenje te da bi taj sastanak trebalo organizirati prije.
Od samoga početka kada je francuski predsjednik Jacques Chirac iznio svoju ideju službeni Bruxelles je smatrao kako je potrebno pažljivo odabrati timing jer bi rezultati summita morali imati utjecaja na ostale zemlje u regiji, poglavito zbog izbora koji se krajem ove godine održavaju u BiH, Makedoniji, Albaniji i Srbiji.
Uspjeh summita s jasnim definiranjem "trase" pojednih zemalja u regiji trebao bi biti jasan znak onima (Srbiji) koji u integracije još uvijek ne žele. Europskoj uniji je svakako stalo, navode u uredu Javiera Solane, visokoga predstavnika EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, da Hrvatska prije summita počne pregovore s EU-om.
Službeni početak pregovora, smatraju u Europskoj komisiji, najrealnije je očekivati u listopadu, pa bi summit trebalo organizirati svakako poslije. Europskoj uniji početak pregovora s Hrvatskom, naravno, na individualnoj osnovi( nacrt pregovora radi se za svaku zemlju posebno s obzirom na zemljopisne, političke i ekonomske različitosti), dobro će doći kao pokazna vježba ostalima, nakon što je Makedonija pregovore počela već ovoga proljeća.
Kada je riječ o popisu zemalja, jezgra je razriješena — direktne sudionice su zemlje zapadnog Balkana. No još uvijek nije odlučeno hoće li u ime EU-a doći predstavnici svih 15 zemalja članica na ministarskoj razini ili pak sam vrh Europske unije — EU trojka na najvišoj razini, zajedno sa Solanom koji ima posebno zaduženje za jugoistok Europe.
Kako bi se ublažile regionalne nervoze, EU dužnosnici u posljednjih nekoliko tjedana izbjegavaju službene termine "zapadni Balkan" i "regionalni pristup", kako bi neke lišile frustracija, posebice one koji se nisu potrudili zaviriti u dokumente EU-a i proučiti ih ili pak one koji misle da su puno bolji od drugih.
Zbog ovih drugih EU na summitu želi u statusu posebnoga gosta imati primjerice Sloveniju i Mađarsku. Na summitu se neće razgovarati samo o zapadnom Balkanu nego i o ukupnom procesu ulaska u EU, što bi trebalo biti dovoljno zanimljivo za zemlje kandidatkinje tzv. prvoga kruga. Mađarska, Češka, Poljska, Slovenija, Estonija i Cipar ne kriju nezadovoljstvo što na posljednjem summitu EU-a u Feiri nisu određeni precizni rokovi ulaska u punopravno članstvo. EU će o tom "paketu" morati odlučiti krajem prosinca na summitu u Nici, kada se završava proces odlučivanja o unutarnjim reformama( IGC) koje omogućavaju funkcioniranje Unije s povećanim članstvom.
Nazočnost vrha EU-a u Hrvatskoj, kao i tema ulaska prve grupe u EU, trebala bi biti atraktivna i za one koji se procesu približavanja punopravnom članstvu u EU-a već nalaze. Kako bi se izbjegli svi eventualni problemi sa SAD-om koji je dio mirovnih napora u regiji, summit će imati i snažnu vezu s Paktom o stabilnosti.
Posebna tema sastanka u Hrvatskoj bit će Srbija. Europska unija je na posljednjem sastanku Ministarskog vijeća zaključila kako na srbijansku oporbu ne može računati, nego da će se djelovati jedino kroz pomoć nevladinim organizacijama i neovisnim medijima. Zbog te teme dodatni poticaj za dolazak na summit u Hrvatsku trebale bi imati i zemlje tzv. drugog vala poput Bugarske i Rumunjske koje graniče s Jugoslavijom.