Večernji list: 31. 7. 2000.

Šestorka na izdisaju
Čim budu prihvaćene jesenske ustavne promjene, tražit će se nove koalicijske formule preraspodjele vlasti

Piše: Željko Krušelj

Tek se stišava gužva oko navodnog koalicijskog rascjepa između SDP-a i HSLS-a, a već je postalo uočljivo kako Račanovo i Budišino zakapanje "ratnih sjekira" mnogima nije u interesu. Njihovu su najavu zajedničkog istupa na skorašnjim lokalnim izborima pojedini stranački čelnici shvatili i kao napad na vlastite ambicije budući da je prekrajanje međustranačkih odnosa moguće samo ako se socijaldemokrati i socijalni liberali nađu na suprotnim stranama političke bojišnice.
Najradikalniji je, kao i obično, Zlatko Kramarić, koji je ovih dana u Splitu predstavljen i kao "v.d. predsjednika Libe
ralne stranke". Iako je njegova stranka dio vladajuće šestorke, Kramarić je izravno optužio Vladu za nesposobnost, kao i skrivanje iza raznih "nogometnih i narkoafera". IDS je, opet po uhodanoj šabloni, pridodao tome i izjavu svoga ideološkog jurišnika Damira Kajina, koji tvrdi da "od 1990. do danas Istra nikada nije bila manje zastupljena u izvršnoj vlasti". Svoju je priliku da ospori svaki smisao koordinacije šestorke uputio i predsjednik Stipe Mesić, no i to je u aktualnom političkom kontekstu zazvučalo ponajprije kao optužba na račun SDP-a i HSLS-a, a samim tim i otvaranje prostora za one "potisnute" stranke. Mesić, naime, uvijek inzistira na tezama koje idu u prilog njegovu HNS-u.
Sve to, čak i bez udjela HDZ-ove i pravaške oporbe, govori da će se tije
kom "vruće jeseni" lako naći oni koji će iza svakog ugla bacati klipove u noge Račanu i Budiši, optužujući ih i za neuspjeh onih segmenata vlasti koji nisu pod njihovom izravnom kontrolom. Razvoj događaja, u kojem ni SDP i HSLS nisu nevini, ide u smjeru postupnog raspada šestorke, samo što će o nekim taktičkim potezima ovisiti hoće li se to dogoditi u ovoj kalendarskoj godini ili koji mjesec poslije.
U prilog tome govori činjenica da nakon prihvaćanja ustavnih promjena neće više biti od presudne važnosti d
a se dvotrećinska većina u Zastupničkom domu Sabora osigurava tako da se Račan smješka Kajinu, Budiša Kramariću, a Tomac Mesiću. Lokalni će izbori dodatno poremetiti odnose unutar šestorke jer će zacijelo poremetiti sadašnju formulu raspodjele vlasti 50-25-25. Proteklih je šest mjeseci ionako pokazalo da široka koalicija ne mora biti kvalitetnija i efikasnija od prijašnjeg HDZ-ova "jednoumlja", u kojem su pojedine interesne skupine međusobno bile toliko udaljene kao da su posebne ideološki suprotstavljene stranke. Preduvjet opstanka glavnine Račanove Vlade je čvrst dogovor o gospodarskim i socijalnim ciljevima i prioritetima, kako se ne bi gubilo vrijeme na kompromise i politička nadmudrivanja.
U prilog tezi kako vrijeme šestorke neizbježno prolazi je i oče
kivana promjena predsjednika u LS-u, gdje bi Kramarić, kao Gotovčev miljenik, mogao skinuti sadašnji "v.d." status. Budući da je njegov glavni konkurent Božo Kovačević ionako u Vladi, Kramarić bi prijelaskom i u formalnu oporbu riješio dva problema: učvrstio bi svoje liderstvo, a čekajući nove kikseve Banskih dvora, LS bi pokušao pridobiti naklonost javnosti na štetu sada još dominantnog HSLS-a. On je, naime, svjestan da dvije liberalne opcije u Hrvatskoj nemaju budućnost.
Nije ugasnula ni ideja o objedinj
avanju HNS-a i LS-a, sve manje i IDS-a, no smisao bi žrtvovanja stranačkih osobnosti bio u preuzimanju vlasti, što i samo po sebi govori da treba proći još jedan izborni ciklus kako bi se testiralo raspoloženje birača, a i realnije definirali međusobni odnosi. Suočen s LS-ovom trenutačnom slabošću, Kramarić bi i "bjanko" potpisao to ujedinjene, kojemu je sklona i Vesna Pusić. To se, međutim, ne uklapa u Mesićevu kombinatoriku jer on vjeruje kako bi mogao potaknuti snažnije raslojavanje unutar HDZ-a, odnosno okupljanje njegove "demokratske" struje. Po takvom bi scenariju LS bio nepotreban HNS-u s obzirom na to da se ne uklapa u jačanje narodnjačke opcije.
Nedvojbeno je samo to da o šestorci više nitko dugoročnije i ne razmišlja niti bi bio spreman žrtvovati
vlastite stranačke interese u korist te konfliktne cjeline.