Slobodna Dalmacija: 10. 8. 2000.

BITKA ZA MEDIJE: AUSTRIJANCI NISU ODUSTALI OD KUPNJE ZAGREBAČKOG DNEVNIKA
Račan je prodao Večernjak Styriji?

Premijer, čini se, skriva od javnosti da su članovi njegove Vlade, u rangu potpredsjednika, već postigli načelni dogovor o prodaji Večernjega lista austrijskoj Styriji za nešto više od 26 milijuna maraka - Ako pukne posao s Austrijancima, u lovu na zagrebački dnevnik sudjelovat će Ivo Pukanić i Nino Pavić & WAZ

Piše: Darko MARKUŠIĆ


ZAGREB — Je li Styria uistinu odustala od kupnje Večernjega lista? Prema nekim spekulacijama, koje potvrđuju i izvori bliski kabinetu premijera Ivice Račana, austrijski medijski koncern neće olako odustati od kupnje tako profitabilnoga dnevnog lista poput zagrebačkoga Večernjaka. To je na neki način potvrdio i Marijan Kostrenčić, predsjednik Nadzornog odbora Večernjega lista, u razgovoru za tjednik Fokus.
Premijer Ivica Račan odustajanje Styrije prokomentirao je uoči odlaska na službeni put u Sjedinjene Američke Države, kao i obično, samo za Jutarnji list. Predsjednik Vlade izražava ža
ljenje što je Styrija odustala od kupnje Večernjega lista te se nada da njihovo odustajanje nije konačno jer se radi o "poželjnom i solidnom partneru".
Račan time skriva od javnosti da su članovi njegove Vlade, u rangu potpredsjednika, već postigli načelni
dogovor o prodaji Večernjega lista austrijskoj Styriji za nešto više od 26 milijuna maraka. Od toga iznosa gotovo 20 milijuna maraka, koliko je Caritas Fund izdvojio za Večernji list, Austrijanci bi deponirali na poseban račun, dok se ne okončaju sudske istrage o privatizaciji toga dnevnog lista.
Kostrenčić pak, s druge strane, daje naslutiti kako će, propadne li sasvim posao sa Styrijom, u ime vlasnika Pave Zubaka i Ivice Nuića, odnosno Caritas Funda, Večernji list ponuditi na prodaju WAZ-u, iako iz Europ
apress holdinga stižu uvjeravanja da ni Ninoslav Pavić ni WAZ ne namjeravaju preuzeti Večernji list.
Kostrenčić upozorava da je za Večernji list zainteresiran i Nacional, odnosno Ivo Pukanić, kojemu je zasad "izmakao" Vjesnik. Prema Kostrenčićevu mišljenj
u, Nacionalu je u interesu da se Večernjak stavi u "neugodnu" poziciju i da vrijednost toga dnevnoga lista padne na što niže granice.
S druge strane, Styrijino odustajanje u svjetlu nepotvrđenih informacija o zakulisnim pregovorima u Banskim dvorima pokuša
j je stvaranja dodatnoga pritiska da se ubrza prodaja toga dnevnog lista austrijskom medijskom koncernu. Tomu u prilog idu i činjenice da su predstavnici Styrije nedavno o kupnji Večernjaka pregovarali ne samo u Banskim dvorima nego i na Pantovčaku, gdje je navodno već trasiran put austrijskom medijskom koncernu u vlasničku strukturu Večernjega lista.
Styrija bi, dakle, mogla kupiti Večernji od Caritas Funda, uz pismena jamstva hrvatske Vlade da neće osporiti tu prodaju, nego da će se Vlada, dokaže li nezak
onitost prijašnje privatizacije Večernjega lista, namiriti iz novca deponiranoga na posebnom računu.
S druge strane, ulazak Styrije u Večernji list moguć je i, kao što ističe i predsjednik Hrvatskoga fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković, nešto kasnije, n
akon novoga međunarodnog natječaja za prodaju Večernjega lista. Takav bi natječaj uslijedio nakon što bi arbitražno sudište Hrvatske gospodarske komore raskinulo ugovor između Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i Caritas Funda o prodaji Večernjega lista.
No, u slučaju poništenja prodaje Večernjaka, HZMO bi Caritas Fundu trebao nadoknaditi oko 20 milijuna maraka, koliko je plaćen Večernji list. Naravno, moguće je i da država sudskim putem dokaže kako je Večernji kupljen proračunskim novcem te da nad
ležni sud zauzme stav kako naknada nominalnim vlasnicima uopće nije potrebna. No, to su zasad samo pretpostavke, koje tek treba potvrditi sudska praksa, što neće biti nimalo lako.
Naime, saborsko istražno povjerenstvo nije uspjelo dokazati da je Večernjak
kupljen "opranim novcem", kako su neargumentirano tvrdili i najviši dužnosnici nove koalicijske vlasti, poput primjerice potpredsjednice Vlade Željke Antunović. Stoga bi ubuduće Vladini dužnosnici trebali biti barem malo oprezniji s izjavama, barem kada su mediji u pitanju.