Budući da je cilj ustavnih promjena prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, u nacrtu prijedloga ustavnih promjena šestorica su razradili sužavanje nekih ovlasti predsjednika Republike. On ne bi mogao biti članom stranke, a ni ubuduće ne bi mogao biti biran za predsjednika više od dva puta / Predsjednik Republike tako bi ubuduće mogao povjeriti sastav Vlade osobi koja na temelju raspodjele mjesta u Zastupničkom domu i obavljenih konzultacija, ima povjerenje većine svih zastupnika u tom domu. Predsjednik Republike donosio bi odluku o imenovanju predsjednika Vlade uz supotpis predsjednika Sabora

ZAGREB, 10. kolovoza - Potkraj kolovoza na proširenoj sjednici saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, više od stotinjak političara, pravnika, predstavnika sindikata i udruga za zaštitu ljudskih prava raspravljat će o ustavnim promjenama. Temeljne podloge za tu raspravu su prijedlog ustavnih promjena koje je sačinila radna skupina predsjednika Mesića, te nacrt prijedloga ustavnih promjena »šestorke».
O tom se nacrtu uvjetno može govoriti kao o »šestorkinu«, jer se nigdje pobliže ne navodi da ga je izradila njihova radna skupina.
Prema tom nacrtu, promjene se predviđaju u ovlastima predsjednika Republike, Vlade, Sabora, Ustavnog suda, sudbene vlasti, te lokalne uprave i samouprave.
Budući da je cilj ustavnih promjena prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, u nacrtu prijedloga ustavnih promjena šestorica su razradila sužavanje nekih ovlasti predsjednika Republike. On ne bi mogao biti članom stranke, a ni ubuduće ne bi mogao biti biran za predsjednika više od dva puta.
Predsjednik Republike tako bi ubuduće mogao povjeriti sastav Vlade osobi koja na temelju raspodjele mjesta u Zastupničkom domu i obavljenih konzultacija, ima povjerenje većine svih zastupnika u tom domu. Predsjednik Republike donosio bi odluku o imenovanju predsjednika Vlade uz supotpis predsjednika Sabora. Uvela bi se novost da bi predsjednik Republike, ako Vlada ne bude sastavljena ni nakon dva uzastopna pokušaja, imao pravo imenovati privremenu nestranačku Vladu. U tom bi se slučaju moralo bez odlaganja raspisati prijevremene izbore za Zastupnički dom.
Predsjednik Republike ostao bi vrhovni zapovjednik oružanih snaga, koji imenuje i razrješava zapovjednike (u sadašnjem Ustavu koristi se termin vojni dužnosnici.)
On bi, isto tako, nadzirao i rad vojnih sigurnosnih službi. Međutim, u slučaju ugroženosti zemlje, Predsjednik Republike mogao bi narediti uporabu oružanih snaga, iako nije proglašeno ratno stanje, samo uz supotpis predsjednika Vlade. Za vrijeme ratnog stanja, predsjednik Republike mogao bi donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju ovlasti koje je dobio od Zastupničkog doma.
Predsjednik Republike trebao bi pribaviti supotpis premijera za osnivanje diplomatskih i drugih predstavništava u inozemstvu. Isto tako, diplomatske i druge predstavnike, Predsjednik Republike mogao bi postaviti i razriješiti samo na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade, te uz mišljenje mjerodavnog saborskog odbora.
Predsjednik Republike više ne bi mogao imenovati pet zastupnika u Županijski dom, a po isteku mandata, više ne bi bio doživotni član toga doma. On bi ubuduće bio odgovoran za povredu Ustava i zloporabu položaja koje počini u obavljanju svojih dužnosti. Predsjedničko vijeće bi se ukinulo. Međutim, predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomagala bi njegova savjetodavna tijela. Njihove članove imenovao bi predsjednik Republike, no ne bi bila dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.
Preciznije bi se regulirala i spriječenost predsjednika Republike u obavljanju njegove dužnosti. Tako bi u slučaju dulje spriječenosti, zbog bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti, kako se kaže, svom privremenom zamjeniku, dužnost privremena predsjednika Republike preuzeo bi predsjednik Sabora. Za stupanje na snagu svih akata predsjednika Sabora, kao privremenog predsjednika Republike, bio bi potreban supotpis premijera.
Vlada bi ubuduće bila odgovorna samo parlamentu, a ne i Predsjedniku Republike. Predsjednik Republike mogao bi raspustiti Sabor, ali isključivo na prijedlog predsjednika Vlade. Precizirane su ovlasti Vlade, pa se tako, među ostalim navodi da ona vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave i službi sigurnosti, te brine o gospodarskom razvitku zemlje.
Hrvatska vojska ne bi mogla prijeći državnu granicu bez odobrenja Sabora. Iznimka je u slučaju ako je riječ o mirovnoj misiji UN-a, odnosno vježbi u sklopu međunarodne obrambene organizacije kojoj je pristupila Hrvatska. Uveo bi se i saborski povjerenik za obranu i nacionalnu sigurnost.
Šestorica su predvidjela da bi Županijski dom imao između 60 i 100 zastupnika. No Županijskom bi se domu suzilo pravo na veto. Međutim, u donošenju zakona kojima se uređuje djelokrug, ustrojstvo i financiranje jedinica lokalne i regionalne samouprave, Županijski dom bi ravnopravno suodlučivao sa Zastupničkim domom.
Uvele bi se znatne promjene u sudstvo. Predsjednika Vrhovnog suda ubuduće bi birao Zastupnički dom, na prijedlog predsjednika Republike.
Sudačka dužnost bila bi stalna, ali prigodom prvog imenovanja, suci bi se imenovali na pet godina.
Državno sudbeno vijeće ubuduće bi birao Zastupnički dom, a većina članova toga tijela morala bi biti iz reda sudaca.
Povećao bi se broj članova Ustavnog suda sa 11 na 13. Ustavni sud imao bi sužene ovlasti oko ustavne tužbe, no on bi ubuduće o ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti trebao izvještavati Zastupnički dom.
Šestorica su predvidjela i jače ovlasti lokalne samouprave. Ona bi imala pravo na vlastite prihode kojima bi mogla slobodno raspolagati u obavljanju poslova iz svog djelokruga. Uveo bi se i saborski povjerenik za zaštitu lokalne i regionalne samouprave.
Uvela bi se i zabrana ispitivanja političke podobnosti kandidata za državne službenike, a posebno se napominje da oni ne smiju biti diskriminirani na temelju spola, jezika, vjere i nacionalne pripadnosti.
Promjena preambule Ustava nije predviđena. Ne bi se mijenjao ni tekst predsjedničke prisege, što znači da bi u prisezi ostale riječi »tako mi Bog pomogao«.

Taj je nacrt zapravo polufantomski materijal, jer nema nikakve oznake tko stoji iza njega. Na tekstu stoji samo naslov »Prijedlog nacrta izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske», ali se imena sastavljača nigdje ne navode.
U nekim se medijima, međutim, tvrdi da je riječ o prijedlogu ustavnih promjena šestorice, te da ga je sročio čelnik radne skupine šestorice Stjepan Ivanišević.
Inače, taj materijal poslan je iz Sabora, zajedno s tekstom ustavnih promjena Mesićeve radne skupine, kao i sa saborskom odlukom o pristupanju promjenama Ustava.
Neki od primatelja tog materijala, koji bi o ustavnim promjenama trebali raspravljati na sjednici Odbora za Ustav i poslovnik, iako pretpostavljaju da je riječ o prijedlogu šestorice, čude se tolikoj tajnovitosti. S druge strane, kako ističu, Mesićeva radna skupina nije ostavila nikakve dvojbe da stoji iza ustavnih promjena koje je izradila. Taj materijal, uostalom već nekoliko mjeseci dostupan je i na Internetu.
Inače, taj, uvjetno rečeno, tekst šestorice na 20 stranica, slijedi tekst aktualnog Ustava kroz 132 članka, u koji su unesene izmjene i dopune.
Sadašnji Ustav inače ima 139 članaka, a nacrt prijedloga ustavnih promjena predviđa njih 132. U nacrtu su izostavljene neke odredbe koje se tiču udruživanja i odcjepljenja, kao i glava o promjenama Ustava.
Nacrt prijedloga promjena, inače, treba sačiniti saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav. Predsjednik Odbora Mato Arlović, inače, tvrdi da oni još nisu sačinili nikakav tekst nacrta, te da će to učiniti nakon provedene rasprave.
Zbog toga, može se spekulirati i je li riječ o nekim političkim igrama, odnosno o ispipavanju pulsa o prihvatljivosti nekih predloženih ustavnih rješenja. (B.B.)