ZAGREB, 18. kolovoza - Što se događa u pregovorima Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o statusu poluotoka Prevlake i utvrđivanja granične crte na kopnu i moru? O tom problemu u četvrtak se u Dubrovniku i okolici govorilo na dva mjesta. Opširno i stručno o tome su raspravljali članovi ekspertne skupine za granice Vlade Republike Hrvatske, a poluotok Prevlaku i status tog dijela hrvatskog teritorija spomenuo je i ministar obrane Jozo Radoš odgovarajući na jedno izravno novinarsko pitanje. Upitan kakva je sudbina poljoprivrednog zemljišta na poluotoku Prevlaci čiji su vlasnici stanovnici sela Vitaljina, ministar Radoš odgovorio je da to još nije definirano i moguće je da će cijela Prevlaka ubuduće imati poseban status o kojem se treba dogovoriti s međunarodnom zajednicom.
Što znače te ministrove riječi? O kakvom je posebnom statusu riječ i s kim se to Hrvatska treba dogovoriti oko Prevlake? Odgovor smo potražili u Službi za informiranje Ministarstva obrane Republike Hrvatske gdje su nam kazali da je riječ o slobodnoj interpretaciji, odnosno izjavi ministra Radoša, te da ona ni u kom slučaju ne znači definitivno rješenje tog problema. Kako nam je rečeno, status Prevlake pa tako i poljoprivrednog zemljišta na njoj bit će stvar političke odluke.
Kakav je stav hrvatske ekspertne skupine za granice o statusu Prevlake i graničnoj crti na kopnu? O tome posebno za Vjesnik prof. dr. Stjepo Obad, predsjednik ekspertne skupine, kaže: »Granična crta na Prevlaci neupitna je još od 15. stoljeća kad je Dubrovačka Republika kupila Konavle. Tad je određena granica između Konavala i župe Sutorina i ta granica nepromijenjena je do danas«.
Prema riječima prof. Obada, granična crta ide od toponima Konfin na kojem je danas granični prijelaz između Hrvatske i Crne Gore preko vrha Košara i vrha Proso do toponima Debeli brijeg, na kojem se također nalazi granični prijelaz između Hrvatske i Crne Gore. Najveći dio tog područja, naglašava profesor, danas je pod nadzorom promatračke misije Ujedinjenih naroda i nedostupan je za stanovnike Vitaljine i Konavala. »Valja podsjetiti«, kaže predsjednik hrvatske ekspertne skupine, »da su na poluotoku Prevlaci u doba Austro-Ugarske, a kasnije Kraljevine Jugoslavije i SFR Jugoslavije sagrađene vojarne i druge vojne instalacije.
Sve je to podignuto na zemljišnim česticama čiji su vlasnici stanovnici sela Vitaljina. Oni su do 1958. bili uknjiženi u zemljišne knjige kao vlasnici. Tek 1959. godine tadašnji Savezni sekretarijat za narodnu obranu razvlastio je seljake i upisao se kao vlasnik zemljišta«. Kopnena granična crta između Hrvatske i Crne Gore u predjelu Prevlake duga je oko 24 kilometra, ali na dva mjesta jugoslavenska vojska narušila je teritorijalni integritet Republike Hrvatske ušavši na hrvatski državni prostor iza granične crte koja je neprijeporna. Vojnici jugoarmije na Bjelotini su, iznad Debelog brijega, te s tog položaja kontroliraju cijelo Konavle sve do Cavtata.
Zbog toga stanovnici sela Vataja, Bana, Dubrave i Vodvađe ne mogu obrađivati svoje poljoprivredne površine jer je tamo jugovojska posijala mine. Druga lokacija na kojoj je jugovojska jest Ilinica, iznad Vitaljine.
Hrvatska je dosad u nekoliko navrata upozoravala Ujedinjene narode i Europsku uniju na neodrživost takve situacije, ali nije uslijedio nikakav politički ili drugi pritisak na režim u Beogradu da se jugovojska povuče s hrvatskog državnog teritorija.
Prema objašnjenju prof. Obada, hrvatska ekspertna skupina nije mogla kontaktirati s odgovarajućim predstavnicima SR Jugoslavije jer beogradski režim nije oformio takvu skupinu. S druge strane, još nije bilo izravnih kontakata između ekspertne skupine Crne Gore i hrvatskih stručnjaka.
Odgovor na pitanje kad će stanovnici Vitaljine, Dubrave, Vataja i Vodvađe moći na svoja zemljišta još se čeka, no prema neslužbenim informacijama do kojih je Vjesnik došao u petak, čini se da strogi režim međunarodnog nadgledanja tog područja polako popušta jer se ovog ljeta na Prevlaci se mogu vidjeti veće skupine kupača. Riječ je o domaćim i stranim turistima koji dolaze u Dubrovnik, ali i stanovnicima Konavala i Vitaljine. Navodno su i neki ribari počeli bacati mreže u blizini samog rta Oštro, dok jugomornarica u posljednje vrijeme ne pokušava uploviti u hrvatske teritorijalne vode na tom dijelu Jadrana.

Kačić: Nema spora o kopnenoj granici
U telefonskom razgovoru dr. Hrvoje Kačić, predsjednik Državne komisije za granice, u posebnoj izjavi za Vjesnik rekao je: »Nema nikakvog spora kad je riječ o kopnenoj granici. Ona je utvrđena i o tome postoje zemljovidi i dokumenti koji su, što je posebno važno, izrađeni u Beogradu. Međunarodna zajednica, odnosno UN, ima tu dokumentaciju. Prevlaka je bila i ostat će hrvatski državni teritorij«. Na upit s kim bi se u međunarodnoj zajednici Hrvatska trebala dogovarati o statusu Prevlake, dr. Kačić je izjavio: »Sve što je vezano uz granice i utvrđivanje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske u nadležnosti je samo Hrvatskog državnog sabora. Prema tome, Hrvatska se ni s kim nema dogovarati oko tog i bilo kojeg sličnog pitanja«.