Jutarnji list: 30. 8. 2000.

JAVNO MNIJENJE GfK je ispitivao zadovoljstvo građana nekim aspektima tranzicije

75 posto Hrvata tvrdi da su bolje živjeli 1989. nego danas

Samo 27 posto ispitanika ocjenjuje komunizam po uglavnom lošim iskustvima

Piše: Nada Kolega Gril

Svojim financijskim stanjem nezadovoljno je čak 64 posto domaćinstava u Hrvatskoj, 26 posto smatra ga vrlo lošim, a samo 3,6 posto ispitanika svoje financije smatra vrlo dobrim.

Rezultati su to istraživanja GfK centra za istraživanje tržišta u Zagrebu obavljenog tijekom prošlog mjeseca na nacionalnom reprezentativnom uzorku od tisuću kućanstava metodom osobnog anketiranja.

Na pitanje kako ocjenjuju financijsku situaciju kućanstva prije desetak godina (točnije 1989. godine) u odnosu na sadašnju, 75 posto ispitanika ocijenilo je predtranzicijsku situaciju boljom od sadašnje (zbroj kategorija puno bolja i malo bolja).

Zanimljivoje da je ta ocjena dominantna, iako u opadajućem kretanju, kroz sve obrazovne i dohodovne skupine.

Samo 14 posto zadovoljno

Gledano prema klasifikacijama zanimanja od rukovoditelja do nekvalificiranog radnika, zamjećuje se ista slika, uz iznimku poljoprivrednika koji stopostotno ocjenjuju predtranzicijsku situaciju boljom (čak 80 posto ispitanika smatra ju puno boljom od sadašnje). Njihovo mišljenje dijeli i 52 posto poduzetnika, koji je također smatraju boljom.

Naime, tema istraživanja bila je zadovoljstvo stanovništva nekim aspektima tranzicije. Aspekti tranzicije koji su relevantni za stanovništvo brojni su, stoga su u istraživanju GfK ograničeni na nekoliko pitanja koja dotiču financijsku situaciju kućanstva, ispunjenje očekivanja od demokratskog političkog sustava te ocjenu iskustava iz predtranzicijskog, komunističkog razdoblja. Istraživanje u Hrvatskoj tako nedvojbeno ukazuje da prijelaz s komunističkog na demokratski sustav nije ispunio očekivanja stanovništva: samo 14 posto ispitanika smatra da su njihova očekivanja ispunjena ili premašena.

Najviše razočarani stariji

To je ispod prosjeka odgovora ispitanika (19 posto) u grupi od osam tranzicijskih zemalja u istraživanju koje je Fessel GfK iz Beča proveo 1999. godine.

Ako zbrojimo kategorije kojima mjerimo stupanj razočaranja (očekivao sam više i jako razočaran), dobivamo da je 66 posto kućanstava u Hrvatskoj razočarano tranzicijom. Najviše je razočarana dobna skupina izmedu 55 do 64 godine (86 posto), koji su proveli najveći dio svoga životnog vijeka u socijalističkom sustavu.

Na pitanje kako bi ocijenili iskustva iz razdoblja komunizma u Hrvatskoj, s razdaljine od deset godina, zanimljivo je da su se ispitanici najviše opredijelili za odgovor "dobra i loša iskustva" (59 posto), i to opredjeljenje ne varira značajno u odnosu na dob, obrazovanje i prihode kućanstva; uglavnom loša iskustva navelo je 27 posto ispitanika, dok se za uglavnom dobra opredijelilo samo 13 posto ispitanih građana.

I u drugim zemljama 60 posto

Slično istraživanje međunarodna GfK grupa provela je i u zemljama srednje i istočne Europe i bivšeg SSSR-a. Rezultati istraživanja u Hrvatskoj upozorili su na činjenicu da je kod nas kao i u drugim tranzicijskim zemljama prosječno 60 posto građana, ovisno o zemlji, u nekoj mjeri razočarano u svojim očekivanjima i nadama koje su polagali u političke i ekonomske promjene u početku tranzicije, 1989. godine.