Slobodna Dalmacija: 11. 09. 2000.

OTKRIVAMO: ZA GODINU DANA UŽIVAT ĆEMO SVE POVLASTICE PRIDRUŽENE ČLANICE EUROPSKE UNIJE, ALI...

Europa Hrvatskoj: Dosta je državnog monopola!

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predviđa ukidanje carina i poreza na hrvatske proizvode, zapošljavanje hrvatskih građana bez diskriminacija u državama EU-a, pristup monetarnoj uniji... Međutim, Hrvatska je prije toga obvezna ukinuti državni monopol u svim granama, stvoriti pozitivnu klimu za domaća i strana ulaganja i krenuti u hitnu privatizaciju

Piše: Bruno LOPANDIĆ

Republika Hrvatska sredinom će listopada započeti pregovore s Europskom unijom, a za oko godinu dana uživat će sve povlastice statusa pridružene članice! Prije nego što se pregovori završe, već najvjerojatnije u studenome, Hrvatskoj će Bruxelles otvoriti niz povlaštenih mjera, pa će se tako prije Nove godine otvoriti program pomoći CARDS u vrijednosti od 18 milijuna eura, a započet će se i s asimetričnom liberalizacijom trgovine, što uključuje proširenje trgovinskih povlastica za izvoz hrvatskih proizvoda na tržište zemalja Europske unije, najavili su visoki diplomatski izvori u Bruxellesu.

Osim toga već potkraj rujna Hrvatska bi mogla oslužbeniti odnose s Europskom investicijskom bankom i tako započeti ozbiljan ekonomski i bankarski odnos s EU-om, ali i sa zemljama članicama EU-a pojedinačno. No, da bi proces pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i suradnji tekao uspješno, od Hrvatske se traži nastavak ekonomskih reformi, što hitnija privatizacija poduzeća u vlasništvu države, stvaranje povoljne klime za strana ulaganja i postupno ukidanje državnog monopola.

Široka suradnja

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), za koji se drži da bi mogao biti potpisan pa onda ratificiran od strane svih 15 zemalja članica za otprilike godinu dana, "skrojen" je posebno za Hrvatsku, uvažavajući njezine zemljopisne, političke i ekonomske karakteristike.

Taj sporazum predviđa široku suradnju, a glavni cilj je promocija ekonomskih i trgovinskih veza sa zemljama EU-a, što uključuje zonu slobodne trgovine roba i usluga sukladno pravilima WTO-a. Ugovor regulira slobodno kretanje radnika i kapitala. Započinjanjem pregovora Hrvatska se obvezuje na harmonizaciju legislative s onom EU-a, i to posebice u ključnim dijelovima unutarnjeg tržišta.

Budući da nova generacija ugovora ima stabilizacijski karakter, suradnja u regiji i dobrosusjedski odnosi su također uvjeti, no prije takvih poteza Hrvatska ima obvezu informiranja i konzultiranja s Bruxellesom. Obveza regionalne suradnje kroz slobodnu trgovinu, slobodno kretanje roba, kapitala i radnika tiče se jedino zemalja koje su također uključene u proces stabilizacije i pridruživanja, te svih kandidata za punopravno članstvo EU-a.

Sporazum s EU-om predviđa zapravo početak procesa usklađivanja ekonomije i politike s EU-om, tako da će Hrvatska s vremenom polako preuzimati i obvezu zajedničke vanjske politike. Takav proces već je obavljen u zemljama prvim kandidatkinjama, pa primjerice Slovenija, Mađarska, Češka i Poljska imaju gotovo iste vanjskopolitičke stavove kao i Bruxelles u svim međunarodnim tijelima. Međusobni dogovori, koordinacija i zajednički stavovi tiču se borbi protiv krijumčarenja ljudi, droge, terorizma, migracije ljudi, pranja novca i uvođenja viznog režima za treće zemlje.

Sukladno proširenim trgovinskim povlasticama od strane Bruxellesa za određene hrvatske proizvode, ukidaju se carine i porezi na te proizvode zbog lakšeg plasmana na europska tržišta. Hrvatska će također morati ukinuti poreze na proizvode koji "nisu osjetljivi". Za svako novo proširenje liste tih proizvoda vode se posebni progovori. U prvom valu proizvoda obuhvaćeni su tekstilni proizvodi, čelik i metali.

Kada sporazum stupi na snagu, s obje strane ukinut će se restrikcije na poljoprivredne i ribarske proizvode, a Hrvatska će navedene proizvode na europska tržišta plasirati pod olakšanim carinskim i poreznim uvjetima.

Ključna ulaganja

Stupanjem sporazuma na snagu, hrvatskim građanima osiguran je nediskriminatorski pristup, u svakom smislu, za rad na svim tržištima unutar EU-a, što omogućava hrvatskim građanima bolji pristup radu u EU-u, sa sređenim pitanjima socijalnog i zdravstvenog osiguranja.

S obzirom na važnost slobodnog kretanja ljudi i roba, Hrvatska ulazeći u pregovore započinje i s procesom prilagođavaja zajedničkom tržištu, odnosno monetarnoj uniji. Najvažnija točka u tom dijelu je sređivanje unutarnjeg tržišta već sada po uvjetima za punopravno članstvo.

Hrvatsku se obvezuje na ukidanje državnog monopola u svim granama djelatnosti i regulaciju za zaštitu potrošača. Sporazum Hrvatsku također obvezuje na suradnju po pitanju promocije stranih ulaganja i stvaranje pozitivne klime za domaća i strana ulaganja, što je, kako je ustvrdila Europska komisija, "ključna mjera za ekonomsku i industrijsku revitalizaciju Hrvatske".

To nalaže Hrvatskoj što hitnije donošenje potrebnih zakona i zaštitu ulaganja između Hrvatske i zemalja Europske unije. Posebno se ističe i razvoj malih i srednjih poduzeća, općenito jačanje privatnog sektora u odnosu na javni. U svim važnim granama predviđena je liberalizacija, konkurencija i integracija u transeuropske sustave.

Osim preko različitih fondova tehničke i financijske pomoći, glavna financijska pomoć dolazit će preko Europske investicijske banke te preko međunarodnih financijskih institucija, među ostalim na temelju aranžmana Hrvatske i MMF-a.

Hrvatski sporazum predviđa i tzv. evolutivnu klauzulu kojom se EU obvezuje na daljnji napredak odnosa s Hrvatskom sve do punopravnog članstva. Ako se hrvatske vlasti budu ponašale odgovorno i politički zrelo, uvodeći mjere zapadnih standarda, prije svega u ekonomiji, hrvatski strah od balkanske regije u Hrvatskoj bit će savim nevažan.

Sa Srbijom - oprezno

Uspješnost uvođenja pravila i propisa EU-a, te njihova primjena puno su važniji od onoga što će se dogoditi u SRJ, tvrde europski diplomati. Srbija neće dobiti nikakav specijalan tretman, a za otvaranje Srbiji neće biti dovoljna smjena Miloševića, već će se odnosi početi mijenjati kada se Bruxelles uvjeri da je proces demokratizacije — nepovratan. Stoga se i EU odlučio u tretiranju regije na individualnom pristupu.